Izolacija za početnike – materijali, tehnike, cene

Kako bi se ispunili propisi i gradilo u skladu sa standardima energetske efikasnosti, neophodno je da svi objekti budu termo izolovani. Termička izolacija smanjuje toplotne gubitke tokom zime i sprečava pregrejavanje leti. Takođe, takav objekat ima duži životni vek i bolje podnosi temperaturalna kolebanja. Direktna posledica jeste manje korišćenje električne energije za grejanje i hlađenje, a samim tim i manji računi za struju.

Koji materijal izabrati?

Na tržištu je dostupno puno različitih termoizolacionih materijala, a efekti primene zavise od izbora, debljine sloja i pravilne ugradnje u konstrukciju. Pri njihovom izboru, na umu treba imati i odlike kao što su požarna otpornost, stepen otpora na vlagu, tvrdoću i trajnost.

Termoizolacioni materijali se, u zavisnosti od porekla sirovine, dele na mineralne (kamena i staklena vuna), i organske (polimeri i prirodni materijali).

Staklena i kamena vuna

Smatraju se najpogodnijim izolatorom, jer su trajne i nepromenjive. Tokom hladnih dana, podesne su zbog niskog koeficijenta toplotne provodljivosti, a tokom velikih vrućina, u potpunosti su toplotno stabilne, jer im je tačka topljenja tek na 1000 stepeni Celzijusa (700 stepeni kod staklene vune). Temperatura površina tokom leti može dostići i 80 stepeni Celzijusa, pri čemu se neadekvatan izolacioni materijal topi.

Takođe, pružaju dobru izolaciju od buke – struktura im je vlaknasta, što znači da dobro apsorbuju zvučnu energiju i osiguravaju dobru akustiku. Još jedan pozitivan argument u korist vune jeste da je negoriv materijal, tako da može sprečiti širenje požara i emisiju štetnih gasova. Dobro je znati da je staklena vuna prirodni izolacioni materijal, sa visokim procentom recikliranih sirovina, tako da omogućava zidovima da “dišu”.

Stiropor

Predstavlja sintetički materijal, tipa polistirena, koji se javlja u dva oblika: ekspandirani i ekstrudirani polistiren. To je materijal koji se dobija od naftnih derivata, a razlike između dva oblika zavise od tehnoloških postupaka, koji se primenjuju pri njihovoj proizvodnji. On se odlikuje dobrim izolacionim svojstvima, malom apsorpcijom vode i malom propustljivošću vodene pare.

Važno je znati da njegova  termička provodljivost zavisi od sadržaja vlage, što znači da svaki procenat apsorbovane vlage čini da se njegova termoizolaciona svojstva pogoršavaju. Što se tiče njegove biološke otpornosti, on je otporan na gljivice i bakterije, a kako nema hranljive vrednosti, ne privlači termite i glodare. Nije podložan truljenju i ne predstavlja opasnost po zdravlje ljudi. Duža izlaganja visokim temperaturama, dovešće do njegovog omekšavanja, a poput ostalih organskih materijala, i stiropor je zapaljiv.

Izolacija unutrašnjih zidova

U slučajevima starih stambenih zgrada, jedini način da se stan termički izoluje spolja, jeste adaptacija cele zgrade. Međutim, u uslovima kolektivnog stanovanja, gde je potrebno prikupiti pristanak svih stanara, kao i značajna sredstva, to nije uvek izvodljivo. Izolacija unutrašnjih zidova podjednako uspešno sprečava gubitak toplote, kao i izolacija spoljašnjih.

Prednost unutrašnje izolacije je manja cena po kvadratu od spoljašnje. Tako, ukoliko se za spoljašnju izolaciju kao materijal uzme staklena vuna, cena izolacije debljine 10 cm biće oko 15 evra po kvadratu. Unutrašnja izolacija istim materijalom debljine oko 5 cm, koštaće duplo manje. Cene su još niže ukoliko se radi stiroporom: oko 10 evra za spoljašnju, i duplo manje za unutrašnju po jednom kvadratnom metru. Loša strana unutrašnje izolacije jeste stvaranje takozvanog toplotnog mosta. To su spojevi između zida koji se izoluje i ostalih, neizolovanih delova objekta.  Na ovim delovima dolazi do stvaranja kondenzacije i buđi, koji se uglavnom javljaju u uglovima prostorija. Ono što još treba imati u vidu, jeste da će ukupna površina prostorije biti nešto smanjena, ali će se takođe smanjiti i potrošnja električne energije.

Spoljna izolacija objekta

Ukoliko u svojoj kući primećujete neke od sledećih problema: hladnoću u prostoriji iako je zagrevate; brzo hlađenje kuće nakon prestanka grejanja; pojavu buđi, vlage, kondenzacije i gljivica, onda je vreme da započnete ugradnju termofasade na objekat. Stručnjaci za to savetuju kontaktnu fasadu (demit). One su najčešći tip toplotne zaštite, pri čemu se izolacija pričvršćuje direktno na zid objekta sa spoljašnje strane. Osim što osiguravaju zaštitu od vremenskih uticaja, one mogu doprineti i trajnosti samog zida. Najčešće se preporučuje kamena vuna, zbog svih prednosti koje pruža.

Osim nje, kontaktnu fasadu čine – tiplovi, koji mehanički pričvršćuju ploču kamene vune za zid, zbog  dodatne sigurnosti cele fasade; lepkovi, koji služe za lepljenje fasadnih ploča za podlogu;  lajsne, koje su neophodne zato što dodatno obezbeđuju uglove objekata, otvore i mesta gde se očekuje podlivanje vode; mrežica, koja se koristi kao sloj za armiranje; podloga, koja služi kao osnovni premaz i osigurava ujednačenost boje i na kraju, završni sloj, koji služi kao dekorativna završnica fasadnog sistema. Pre početka radova, fasadne površine se moraju otprašiti, kako bi se osiguralo dobro prianjanje materijala. Cena se kreće između 15 i 20 evra po kvadratu, u zavisnosti od debljine ploče.

Izolacija podova

Ukoliko živite u stambenoj zgradi, verujemo da vam je poznat sledeći scenario: došli ste kući, nakon napornog radnog dana, u želji da se odmorite, a komšija je baš tad odlučio da obavi veliko spremanje ili neko majstorisanje. Po podu koračamo, najmlađi često i trče, nameštaj se premešta, ispadaju predmeti, i sve to stvara zvukove, koji se preko poda prenose na okolne zidove.

Rešenje postoji u vidu zvučne izolacije, koja se postiže postavljanjem  “plivajućih” podova. Oni se ne oslanjaju direktno na podlogu, već su odvojeni zvučno – upijajućom izolacijom, koja redukuje zvuk. Taj sloj se naziva zvučni apsorber, i u ovom slučaju, za njegovu izvedbu je najbolja kamena vuna. Zahvaljujući njenom specifičnom rasporedu vlakana, i vazduhu između njih, obezbeđuje se i dobra termoizolacija. Ukoliko živite u kući, treba imati na umu  da toplotni gubici kroz pod čine 10 posto od ukupnih toplotnih gubitaka kuće, a postavka toplotne izolacije ih može smanjiti i do 60 posto. Okvirna cena je oko 350 dinara po kvadratnom metru, za najmanju debljinu ploče (20 mm).

Izolacija potkrovlja

I krov može biti veliki rasipnik energije: usled njegove nedovoljne izolacije, može se izgubiti i do 30 posto toplote iz unutrašnjosti prostorija. Mada se izolacija potkrovlja može sprovesti i spolja, najbolje da ona bude između i ispod krovnih greda. Prednost mineralne vune u potkrovlju, osim temperaturalne ravnoteže  i  zaštite od buke, jeste i njen paropropusni karakter, koji podrazumeva neometan izlazak vodene pare iz unutrašnjeg prostora, bez kondenzacije. Značajan je i stepen hermetičnosti koji se dobija – curenje vazduha je smanjeno, samim tim i gubitak energije. Ceo paket podrazumeva kamenu i staklenu mineralnu vunu, paropropusnu i vodonepropusnu foliju, aktivnu parnu branu i lepljive trake, a  cena se kreće od 12 evra po kvadratu.

Podeli ovaj tekst: