Energetska efikasnost – značaj i kako je postići

Energetska efikasnost znači smanjenje utroška energije za proizvodnju ili život ljudi. Često je pogrešno interpretirana kao štednja energije, što neizbežno dovodi do smanjenja kvaliteta života. Međutim, biti energetski efikasan znači da se energija upotrebljava na racionalan način, bez odricanja. Da bi se ostvarila, primenjuju se različite mere, koje mogu biti tehničke prirode ili promene u ponašanju. Prvi tip mera podrazumeva da uređaji koje koristimo imaju visok stepen korisnog dejstva, odnosno da imaju male gubitke prilikom pretvaranja jednog oblika energije u drugi.

Šta to znači u svakodnevnom životu?

Tako, „obična“ sijalica većinu električne energije pretvara u toplotnu, a samo mali deo u svetlosnu, i zato predstavlja energetski neefikasan uređaj. Potrošnja se određuje na osnovu njene jačine i dužine vremena koje svetli. Obične sijalice troše neuporedivo više od štedljivih, i zato ih treba instalirati u prostorijama koje se ne koriste stalno. Ono što može odvratiti od kupovine štedljive sijalice jeste što mogu koštati i do deset puta više od običnih.  Međutim, isplativo je na duže staze – štedljiva sijalica troši pet puta manje energije i samim tim je njen životni vek desetostruko duži. Investicija je tako vidljiva nakon godinu dana, a ono što treba imati na umu je,  što bi se tokom jednog životnog veka štedljive sijalice, moralo promeniti veći broj običnih, tako da pored uštede električne energije, štedi se i novac od zamene dotrajalih. Najrasprostranjenije jesu LED sijalice, koje koriste samo 1/10 potrošnje standardne sijalice. Još jedna prednost LED rasvete jeste što nisu osetljive na promenu napona; čak i ukoliko ih naizmenično palite i gasite, one neće pregoreti.

Zašto na objektima treba uraditi izolaciju?

Svaki objekat koji se zimi zagreva, trpi gubitke toplote. Ti gubici zavisiće najviše od veličine spoljašnjih zidova i koliko oni i ostali delovi objetka (krov, prozori) propuštaju toplotu. Zgrada koja je dobro termički izolovana će manje trošiti energiju za grejanje zimi i za hlađenje leti; biće zaštićena od spoljnih uslova i temperaturnih kolebanja;  osim toga, i njen životni vek će biti duži. Najbolji materijal za izolaciju je kamena vuna, a na drugom mestu se nalazi stiropor. Ako je zgrada građena u periodu kada nije bilo propisa o termičkoj zaštiti, veće su šanse da su spoljni zidovi i krov izvedeni bez termičke izolacije.

Stanje kod nas

Prema podacima Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, procenjuje se da preko 90% domaćinstava i stambenih zgrada u Srbiji nije izgrađeno u skladu sa važećim standardima u oblasti energetske efikasnosti. Ima više razloga za ovakvo stanje – nije se mnogo vodilo računa o visini računa za struju, tehnički napredak je dozvolio korišćenje jeftine termoizolacije objekta i nije bilo propisa na osnovu kojih bi se kažnjavali investitori koji bi štedeli sredstva na uštrb izolacije. Posledica je očigledna – trošimo mnogo skupe energije. Prosečna stambena zgrada u Srbiji potroši do četiri puta više energije nego one u Švedskoj, u kojoj su zime oštrije i duže. Energetska efikasnost nije vezana za tip energenta koji se koristi – struju, drvo, centralno grejanje ili gas. Ona je indikator koliko se efikasno ta energija troši. To znači da se može postići isti nivo komfora, uz manje uloženih resursa.

Obnovljivi VS neobnovljivi izvori energije

Na osnovu vremenske mogućnosti njihovog iscrpljivanja, energetske oblike možemo podeliti na neobnovljive (fosilna i nuklearna goriva) i obnovljive (energija vetra, vode, sunca, geotermalna energija i bioenergija). Zašto su obnovljivi izvori toliko važni? Kao što im samo ime kaže, ne troše se, odnosno obnovljivi su; ne zagađuju životnu sredinu; ne stvaraju opasan otpad; mogu proizvesti mnogo više energije. Razvijanje ovih obnovljivih izvora je bitno, jer imaju veliku ulogu u smanjenju emisije ugljen-dioksida u atmosferu, kao i u povećavanju energetske održivosti sistema jedne zemlje.

Promene na mikro nivou – šta svako od nas može da uradi?

Biti energetski efikasan je danas prihvaćen model ponašanja u najrazvijenijim zemljama. Da bismo sačuvali svoje prirodne resurse za buduće naraštaje, potrebno je da se svi uključimo u racionalnije trošenje energije:

-Ukoliko koristite obične sijalice, zamenite ih štedljivim; isključite svetla u prostorijama kad ne boravite u njima; okrečite zidove u svetlije boje – bolje će reflektovati svetlost i time smanjiti potrebu za dodatnim osvetljenjem; maksimalno iskoristite dnevno svetlo

-Frižideri su na drugom mestu po potrošnji energije: izaberite onaj koji odgovara potrebama vašeg domaćinstva; postavite ga na najhladnijem mestu u prostoriji, nikako pored šporeta ili radijatora; postavite ga tako da između zida i zadnjeg dela frižidera bude razmak od minimalno 10 cm, kako ne bi došlo do pregrejavanja, a samim tim i veće potrošnje energije; termostat neka bude postavljen na srednjoj poziciji, jer niža temperatura ne znači i bolje čuvanje hrane, a povećava potrošnju energije

– Šporet: uvek poklopite posudu pri kuvanju, na taj način se toplota zadržava u njoj i štedi se do 20 posto energije; proverite da li se dno posude potpuno poklapa sa ringlom; prilagodite posuđe količini hrane koja se sprema – ako pripremate malo hrane u velikoj posudi, gubite energiju; gledajte da vrata rerne držite otvorena što je kraće moguće i slobodno je isključite desetak minuta pre nego što mislite da će jelo biti gotovo, jer će ona duže zadržava toplotu: što ređe praktikujte predgrejavanje rerne

-Mali kućni aparati: ukoliko redovno čistite kamenac iz grejača za vodu, on će brže kuvati i samim tim trošiti manje energije; gasite računar kada ga ne koristite, i ne dozvolite da televizor  gori “u prazno”; punjači za mobilne telefone, lap-topove i foto-aparate troše energiju kada je uređaj sa druge strane potpuno napunjen, kao i kada ništa na njima nije nakačeno, tako da ih isključite kad  se baterija napuni

Podeli ovaj tekst: