Nova ili stara gradnja, šta je kvalitetnije?

Jedno od prvih pitanja koje postavite sebi kada odlučite da kupite stan je – šta je bolje: dobra, proverena stara gradnja, ili moderna novogradnja. Sa jedne strane dolazi vam bezbroj informacija o “drugačijim vremenima” kada su zgrade pravljene od kvalitetnog, postojanog i izdrživog materijala, dok vam sa druge strane jednako primamljivo zvuče i novi standardi, novi materijali, nov pristup gradnje životnog prostora, čak i energetski pasoš za koji niste sasvim ni sigurni šta tačno znači.

Pa za šta se onda i kako uopšte odlučiti?

Tragom odgovora na ova pitanja konsultovali smo one čiji svakodnevni život čine cigla, malter, grede, izolacija – građevinske inženjere, tačnije jednog od njih, Danija Mostafu, koji trenutno radi na nekim od najelitnijih naselja u srpskoj prestonici, kao što su Voždove kapije.

Za početak hajde da vidimo kakva je razlika u materijalima koji su u izgradnji stambenih zgrada korišćeni kroz vreme – od salonaca, preko komunističke pa do nove gradnje? Kakve su njihove odlike i kako utiču na životni prostor?

Materijali koji su korišćeni u izgradnji stambenih objekata ne mogu se svrstati pod stavku dobri ili loši, osim ako ne utiču direktno na zdravlje ljudi koji žive u njima. Dobro je poznat nekadašnji blok zgrada zvani “azbestno naselje” na Čukarici, gde je korišćen azbest koji je dokazano štetan po ljudski organizam. To je primer ekstremno lošeg materijala.

Graditelji neke materijale, kao što su beton, čelik, drvo i razne proizvode od pečene gline, koriste kako danas, tako i ranije. To su najčešći materijali koje srećemo u gradnji, a onda zavisno od konstruktivnog sistema objekata, dolaze i razlike u kvalitetu gradnje

Prvo o čemu korisnici misle kada traže svoj novi stambeni prostor je kako da svoje želje i snove upakuju u određenu kvadraturu. To podrazumeva i pomeranje zidova, njihovo ukidanje ili potpuno rušenje itd. Neki novobeogradski soliteri, koji su gradjeni po montažnom sistemu gradnje od armirano-betonskih elemenata prethodno napravljenih u posebnim postrojenjima, nisu zahvalni za adaptaciju. Ovi objekti su građeni sa niskim koeficijentom sigurnosti i svaki zid, makar bio samo 6cm debeo, ima svoju statičku ulogu i nije pregradni, kako na oko izgleda. Kod ovakvih objekata se esker za ogledalo ili sliku ne može zakucati u zid, a svaki rad na adaptaciji bio bi dugotrajan i naporan, skup, a u nekim slučajevima možda i opasan. Takav slučaj, recimo, nemamo u nekim drugim blokovskim zgradama koje su građene u istom periodu, tik uz ove gore navedene.

Zato je moja topla preporuka da se pre kupovine konsultuje stručno i odgovorno lice koje će sagledati projekat i dati dokaz u vidu statičkog proračuna da želje mogu da se pretoče u realnost, pa tek onda pristupiti kupovini stana. Ova preporuka podjendako važi i za staru i za novogradnju.

Šta se onda, korišćenjem različitih materijala, menjalo vremenom u izgradnji?

Znate, tendencija pri svakom projektovanju je da objekat zadovoljava statiku, a da se u njega ugradi što manje materijala. Debljina zidova od opeke kod tzv. salonaca je oko pola metra. U novijoj praksi zidovi od ošupljenih blokova su upola tanji, a sa spoljašnje strane se postavlja fasada koja ima određena termoizolaciona svojstva, da li u vidu stiropora, stirodura ili nečeg trećeg. Gledano sa strane statike u oba slučaja je sve u redu. Dakle, bitna je termoizolacija. Ukoliko je loša, i u saloncu i u novijoj gradnji će vam biti hladno preko zime, a neprijatno vruće preko leta. Takođe, o u novoj i u staroj gradnji postoje slučajevi gde je termoizolacija poptuno izostala.

Takođe, kada pričamo o saloncima i, recimo, novoj gradnji, treba istaći i jasnu razliku u spratnim visinama. Salonci imaju spratnu visinu 1 do 3.5m, dok su plafoni u slučaju nove gradnje visoki oko 2.5m. Dakle, za stan od 100 m2 u slučaju stare gradnje imamo po ovoj računici 100 m3 vazduha više koje treba zagrejati. To pravi osetnu razliku u potrošnji, a time i u visini računa za struju ili gas.

Šta je za zvučnom izolacijom, postoji li razlika u njenom tretiranju kroz razne periode gradnje?

Što se tiče zvučne izolovanosti pitanje je isto – da li ona uopšte postoji. Bilo da je tavanica sitnorebrasta, kara tavan, kasetirana, montažna sa puniocima ili nekog drugog sistema, izostanak zvučne izolacije će se osetiti.

Šta je onda ono po čemu se mogu razlikovati stara i nova gradnja?

Pa najviše u korišćenju materijala ne za samu gradnju, nego za neke dodatne stvari. U starijim objektima stolarija je drvena, dok se u novoj gradnji nameće PVC. Iako je drvo prirodan materijal, topliji i interesantniji od obične bele plastike, više poverenja imam u funkciju PVC prozora i vrata.

Takođe je vrlo bitno da proverimo ono što je sakriveno i o čemu se ne misli toliko su same instalacije. U kakvom su stanju stare čelične cevi za vodu i keramičke od kanalizacije, obično se zapitamo tek kada dođe do procurivanja. U novoj gradnji se u ove svrhe koristi PVC za koji se očekuje dug vek trajanja. Šta je kvalitetnije? Makar se kod nove gradnje, opet – pod uslovom da su kvalitetno izvedene, za instalacije može reći da su nove i da ne treba očekivati ulaganja u popravku istih. Takođe smatram da su elektroinstalacije sigurnije u novijim objektima.

Pogledajte ponudu OGLASI NEKRETNINE NOVOGRADNJA 

Šta bi zapravo bio generalan zaključak poređenja materijala korišćenih u novoj i staroj gradnji?

Zapravo se na osnovu korišćenih materijala ne može reći šta je kvalitetnije, da li nova ili stara gradnja. Ono na osnovu čega se može napraviti poređenje je sam kvalitet gradnje, a on se ogleda u tome koliko se u samom izvodjenju objekata vodilo računa o poštovanju tehničke regulative i pravila struke. Po tome je svaki objekat, pa i svaki stan, priča za sebe. Ne treba zaboraviti ni projektante, koji stručnim sagledavanjem problema, odabiru ugrađenih materijala i opreme, kao I rešavanjem detalja mogu mnogo uticati na kvalitet u kasnijem korišćenju objekata. Naravno sve ima svoju cenu, ali tamo gde je kvalitet u projektovanju i izgradnji izostao, izostaće i kvalitet stanovanja samih korisnika.

Dani Mostafa, građevinski inženjer

Još jedna od stavki na koje treba obratiti posebnu pažnju prilikom kupovine nove ili stare gradnje, a koja nema veze sa materijalom, je lokacija na kojoj želite da stvorite svoj dom. Dok je stara gradnja uglavnom smeštena u urbanijim naseljima blizu ili u samom centru grada, nova gradnja se, zbog nedostatka mesta, najčešće gradi van centralnih gradskih zona. Kako je grad i ulicu nemoguće fizički raširiti, stanari starijih zgrada uglavnom se muče sa parking mestima. Novoizgrađene zgrade pak, zbog lokacije na kojoj se nalaze i prostora kojim raspolažu, planirane su tako da u svom sklopu imaju ili parking ili garaže.

Dakle, ni nova ni stara gradnja – istina je negde između – ne u kvalitetu starih i novih materijala, već u vanvremenskom kvalitetu gradnje, lokaciji, okruženju i, pre svega, vašim željama. Kada jednom utvrdite šta je to što želite od svog novog stana i kakav život sebi želite da uredite, onda agenta za nekretnine i kvalitetnog majstora pod ruku, i sve je moguće.

Podeli ovaj tekst: