Porez na izdavanje nekretnina: koliko smo blizu?

Koliko poznanika, prijatelja imate koji izdaju ili iznajmljuju neku nekretninu? A za koliko njih znate da plaćaju porez na ovaj prihod?

U Srbiji se izdaje preko pola miliona nekretnina, svakodnevno. Prema okvirnoj računici, tek oko 1% od ove brojke plaća porez na prihod od izdavanja. Prema Zakonu o porezu građana, nakon zaključenja ugovora o zakupu, lice koje iznajmljuje određenu nekretninu je dužno da Poreskoj upravi prijavi početak ostvarivanja prihoda od izdavanja nepokretnosti.

Istina je međutim, da se to retko kada dešava.

Toliko retko da Poreska uprava ima otvorenu akciju kojom poziva sugrađane da prijave svoj novi prihod, a ukoliko sumnjaju da neko prihoduje od izdavanja nekretnine, bez da je slučaj prijavio PU, isto lice mogu prijaviti putem usluge Poreski alarm.

Poreska prijava podnosi se nadležnom poreskom organu prema mestu prebivališta u roku od 30 dana od dana zaključenja ugovora o zakupu, tj. podzakupu. Uz prijavu se prilaže i ugovor o zakupu. Prijave se mogu podneti i elektronski, posredstvom elektronskih servisa Poreske uprave: e-porezi.

Na ovom polju deluje i Zakon o stanovanju, prema kom je svaki vlasnik nekretnine dužan da prijavi lice koje u njegovoj nekretnini prebiva.

Zakon o porezu građana

Država je rešena da ne odustane od ovog prihoda, što je jasno i stavila do znanja stupanjem na snagu novog Zakona o porezu građana, donesenog prošle godine. Prema ovom zakonu svaka zgrada sada ima svog upravnika, čija je upravo jedna od dužnosti da reguliše problem “nelegalnih” stanara.

Prema njemu, kazne u visni od 5.000 do 150.000 RSD čekaju stanodavce koji nisu prijavili da ostvaruju prihod od izdavanja nekretnine. Ukoliko visina neplaćenog poreza premašuje cifru od 150.000 RSD moguća je i kazna zatvora, a ukoliko se utvrdi da je stanodavac zaista utajio porez, moraće da, pored kazne, plati i pun iznos poreza.

Kazne za podstanare su nešto niže i kreću se od 20.000 do 50.000 RSD.

Koliki je porez?

Porez na prihod od zakupa stana iznosi 20% od godišnje visine zakupnine. Ovaj porez se plaća kvartalno, prema poreskom rešenju. Stanodavac je dalje dužan da podstanaru dostavi neophodnu dokumentaciju, sa kojom se podstanar prijavljuje promenu mesta boravka u najbližoj stanici policije, u roku od 8 dana.

Prednosti?

U zemljama u kojima je ovaj segment uređen i kontrolisan od strane države, iznajmljivanje stanova se uglavnom vrši preko agencija. Dužnost agencije je da vodi računa o tome da su režije i porez plaćene, a stanodavci nemaju problema sa podstanarima koji neplaćanjem režija ostave velike dugove. U ugovore su uključene i polise osiguranja, koje pokrivaju eventualne štete na nekretnini.

Postoji i opcija u kojoj vlasnik nekretnine Poreskoj upravi prijavljuje da ne prihoduje od nekretnine, već ju je ustupio na korišćenje trećem licu, bez naknade, te se čini da se na ovaj način zakon na neki način ipak „zaobilazi“.

Mane?

Neminovno je da će ovi potezi, ukoliko budu revnosno sprovođeni, podići cenu zakupnina. Očekivano, upravo ovo je i glavni problem jer je to situacija koja ne odgovara ni stanodavcima, a ni podstanarima, koje u beogradu čine mahom studenti.

Već postojeće uređenje funkcioniše tako da i stanodavci koji su prijavili podstanare, neretko kasnije imaju probleme jer ne mogu da dokažu da je podstanar na baš određeni datum napustio nekretninu, dok se dešavalo da prijava o poreskom rešenju stigne i nakon što je stanodavac prijavio da je podstanar napustio nekretninu i da ona više ne prihoduje porez od izdavanja.

Kako postoje mane, tako postoje i prednosti uređenja ovog segmenta. Građanska dužnost plaćanja poreza nije ništa novo i neočekivano, ali sa druge strane, prosek životnog standarda ipak diktira većinu stvari u svakodnevnom životu građana, pa se tako čini da će nastaviti da diktira i ovu.

Tags

Оставите одговор

Vaša email adresa neće biti objavljena.

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

top