Zakon o stanovanju i održavanju zgrada – ključni pojmovi

Svako od nas želi da živi u uređenom i funkcionalnom prostoru, gde svi podjednako učestvuju i doprinose njegovom  izgledu i bezbednosti. Međutim, češći su slučajevi da se odgovornost prebacuje sa jedne strane na drugu, a stambeni ambijent trpi i biva zapušten. Zakon o stanovanju i održavanju zgrada jasno je definisao sporne termine i mi vam ovom prilikom tumačimo njegove najvažnije stavke.

Zajednički i posebni delovi zgrade

Posebni delovi zgrade jesu posebna funkcionalna celina u zgradi, koja može biti stan, poslovni prostor, garaža ili garažno mesto. Vlasnik posebnog (samostalnog) dela zgrade, dužan je da korišćenjem svog posebnog dela ne ometa korišćenje drugih delova.  Nasuprot njima, zajednički delovi  zgrade su svi oni koji nisu poseban deo zgrade, a služe za korišćenje, poput stepeništa, hodnika, zajedničke terase, špajza, podruma, sušionice za veš itd. Kada je korišćenje zajedničkih delova zgrade u pitanju, bitno je donositi odluke koje će ići u prilog svim stanarima zgrade i generalno podići standard življenja. To znači da zauzimanje zajedničke prostorije stvarima jednog stanara ili čak njeno prisvajanje nije dopustivo, i zakon o stanovanju bi trebalo da reguliše dešavanje takve loše prakse.

Upravljanje zgradom

Zakon je jasno definisao ličnost odgovornu za održavanje zgrade. Ukoliko stanari za upravnika ne odaberu komšiju ili komšinicu, zakon predviđa opciju da se opredele za profesionalnog upravnika. Profesionalni upravnik je osoba koja poseduje posebnu licencu za obavljanje tog posla. Najvažnija prava i obaveze upravnika jesu zastupanje i predstavljanje stambene zajednice, izvršavanje donetih odluka, organizovanje radova hitnih intervencija, kao i upravljanje sredstvima stambene zajednice. Jednom rečenicom, šta stambena zajednica dogovori, to upravnik sprovodi. Važno je istaći da upravnici nisu kontrolori – oni nemaju prava da stanarima ulaze u stanove, niti da kontrolišu ko se nalazi u njima. Oni su samo zastupnici interesa stanara – jedina njihova relacija je sa skupštinom stambene zajednice kao pravnim subjektom.

Pogledajte ponudu za IZNAJMLJIVANJE STANOVA BEOGRAD

Skupština stambene zajednice

Vlasnici stanova i svih ostalih prostorija u zgradi  čine stambenu zajednicu. Da bi ona valjano funkcionisala, neophodno je da se sazove njena skupština. Njena najvažnija zaduženja jesu biranje i razrešavanje upravnika, poveravanje poslova i određivanje visine mesečnog iznosa koji plaćaju vlasnici posebnih delova (stanova) za izvršenje poslova koji se tiču stambene zajednice, kao i donošenje odluka o raspolaganju zajedničkim delovima zgrade. Stambena zajednica stiče svojstvo pravnog lica onda kada najmanje dva lica postanu vlasnici na dva različita posebna dela. Ona stiče svojstvo pravnog lica na osnovu zakona, i kao takva mora imati poslovno ime, matični broj, poreski identifikacioni broj i tekući račun u poslovnoj banci.

Održavanje zgrade

Održavanje zgrade podrazumeva aktivnosti kojima se obezbeđuje funkcionisanje delova zgrade, kao i poboljšavanje njihovih svojstava, kako bi se omogućilo normalno korišćenje zgrade. Obavezu da održava zgradu ima stambena zajednica preko svojih organa – skupštine i upravnika. Aktivnosti održavanja zgrade obuhvataju hitne intervencije, tekuće održavanje i investiciono održavanje. Svaki vlasnik posebnog dela zgrade je u obavezi da učestvuje u troškovima održavanja zajedničkih delova zgrade. Stambena zajednica može izabrati da bude korisnik usluga JP „Gradsko stambeno“, i u tom slučaju, vlasnici stanova plaćaju mesečnu nadoknadu preko uplatnica Infostana. Da bi zgrada postala korisnik usluga JP „Gradsko stambeno“, potrebno je da Skupština stambene zajednice zgrade donese odluku o poveravanju poslova opštinskoj radnoj jedinici. Alternativa je angažovanje privatnog preduzeća odnosno agencije.

Podeli ovaj tekst: