Za godinu dana prosečan kvadrat u Beogradu poskupeo oko 300 evra, a od 2019. čak 700 evra

Svima koji žele da kupe nekretninu da bi u njoj živeli, ali i onima koji žele da investiraju u kupovinu stanova potrebno je mnogo više novca nego prethodnih godina. Stanovi u novogradinji u Beogradu su, prema podacima Republičkog geodetskog zavoda, u proteklih godinu dana poskupeli za oko 16 odsto, pa je za prosečan kvadrat koji je u drugom kvartalu prošle godine koštao 1.982, sada potrebno izdvojiti oko 2.304 evra. Trend rasta cena traje već nekoliko godina, a zvanična statistika pokazuje da je u glavnom gradu kvadrat danas skuplji za gotovo 700 evra u odnosu na  2019. godinu kada je u proseku koštao oko 1.613 evra. Cene su godišnje rasle od 7 do 16 odsto.

I u tri najveća grada u Srbiji, Novom Sadu, Nišu i Kragujevcu cene novogradnje beleže stalni rast iz godine u godinu, s tim što su najniža poskupljenja bila u Kragujevcu, a ove godine je prvi put zabeležen i blagi pad cena u drugom kvartalu u ovom gradu, ali je on minimalan jer je prosečan prodat kvadrat za godinu dana pao sa 1.055 na 1.020 evra.

Gledano po kvartalima, u 2018. godini u Beogradu je na kupovinu stanova potrošeno 430 miliona evra, a ove godine nešto više od milijardu evra. I u Novom Sadu je više nego udvostručena količina novca sa 106,8 na 247,9 miliona evra. Cifre u Nišu i Kragujevcu su mnogo manje, ali je u oba grada količina novca uloženog u nekretnine takođe udvostručena u odnosu na 2018. godinu.

„Tržište nekretnin raste uprkos konstantnom rastu cena. Građani verovatno ulaganje u nekretnine vide i kao dobru i sigurnu investiciju u smislu čuvanja novca od inflacije, a prilično slična situacija je i u Evropi. U drugom kvartalu tržište je vredelo 2 milijarde evra. I broj kupoprodaja je porastao za jedan odsto. Najviše se kupuju stanovi i oni su imali udeo od 30 odsto u ukupnom prometu. Oko 50 odsto novca izvdojenog za nepokretnosti je odvojeno za stanove. Više od milijardu evra je potrošeno za kupovinu stanova u prethodnom kvartalu, a od toga više od 700 miliona je u Beogradu“, kaže Ivana Štrbac, načelnica Odeljenja za procene vrednosti nepokretnosti u RGZ.

Suma novca uloženog u nekretnine raste zbog rasta cena, ali u isto vreme se povećava i broj prodatih stanova, kuća, vikendica i zemljišta. Tako je u drugom kvartalu ove godine prodato 13.666 stanova, a koliki je rast zabeležen najbolje svedoči podatak da su u istom periodu 2018. prodata 9.524 stana.

Na periferiji od 600, u centru do 9.545 evra za kvadrat

Na osnovu kupoprodajnih ugovora koji se evidentiraju u RGZ, kvadrat u prestonici se u drugom kvartalu ove godine mogao kupiti u rasponu od 600 evra na periferiji grada do čak 9.545 evra koliko je plaćen najskuplji u Beogradu na vodi.

Procenitelj Milić Đoković kaže da su stanovi u protekle tri godine poskupeli, ali da ekstremni primeri dodatno podižu prosek, naročito oni na najpopularnijim lokacijama, na kojima cena kvadrata ide bezmalo do 10.000 evra.

„Nema dovoljno novogradnje u Beogradu, bez obzira što se nama čini da se gradi na svakom koraku, to su gradilišta koja su relativno mala i ponuda je i dalje slaba“, kaže Milić Đoković.

Trenutno se kvadrat za manje od 2.000 evra može naći samo u udaljenijim naseljima u Rakovici, Voždovcu, Borči, Krnjači i Mirijevu, gde se kreće od 1.300 do 1.700 evra. Na Novom Beogradu je prosečan kvadrat oko 2.350 evra, a košta i do 3.500 evra.


Najveći rast cena kvadrata u novogradnji u Beogradu zabeležen je na Paliluli i iznosio je 24 odsto. Na ovoj opštini kvadrat košta od 1.087 do 3.130 evra, dok je prosečna cena 2.447 evra. Najskuplji kvadrat u novogradnji je na Savskom vencu gde je prosečna cena oko 3.650 i Starom gradu sa 3.122 evra.

Cene rastu u svim beogradskim oštinama. Kvadrat novogradnje na Novom Beogradu je od 900 do 3.900 evra, a prosečna cena kvadrata na osnovu svih stanova prodatih u ovoj opštini u drugom kvartalu je bila oko 2.568 evra.  Na Zvezdari je nešto više od 2.000 evra, a na Voždovcu oko 2.100 evra.

U drugom kvartalu 2022. godine u odnosu na drugi kvartal 2021. godine zabeležen je rast broja kupoprodaja u Novom Sadu za 83 ugovora (2,7%), Gradu Beogradu za 398 ugovora (4,4%), i Kragujevcu za 51 ugovora (7,4%), dok je u Gradu Nišu zabeleženo smanjenje za 7 ugovora (0,7%).

Potražnja diže cene i stanovima u staroj gradnji

Paralelno sa tek izgrađenim stanovima, rasle su cene i u starim zgradama, pa je u odnosu na 1.296 evra, prosečan kvadrat u staroj gradnji ove godine dostigao cenu od oko 1.773 evra. Rast cena definitivno je diktirala i ogromna potražnja, jer je ove godine u Beogradu prodato ukupno oko 630 stanova više tokom drugog kvartala u odnosu na 2019. godinu.

„Potražnja je tolika da cena stare gradnje i prestiže u procentima povećanje cena u novogradnji“, kaže Milić Đoković.

U centralnim gradskim opštinama cene starih stanova gotovo su se izjednačile sa onima u novogradnji. Na Vračaru je tako prosečan kvadrat oko 2.400 evra i za jedne i za druge.

U Nišu je stara gradnja sada skuplja za oko 300 evra, dok je za kvadrat u novim zgradama potrebno izdvojiti oko 400 evra više nego pre tri godine. U proteklih godinu dana, prema evidenciji RGZ, u Nišu su više poskupeli stari nego novi stanovi. Oni koji su već imali vlasnika sada su skuplji za oko 20 odsto, dok su u novim zgradama cene sada više za oko 11 odsto. U Nišu je prosečna cena kvadrata i u novim i u starim zgradama gotovo izjednačena i on košta oko 1.000 evra. U ovom gradu je u posmatranom periodu prodato 294 starih stanova i svega 174 novih, što govori o slabijoj ponudi novih stanova zbog čega uporedo raste cena starih. 

Stan za koji je izdvojeno najviše novca u drugom kvartalu 2022. godine plaćen je 1.387.888 evra, površine je 163 kvadrata i nalazi se na lokaciji Beograd na vodi. I najskuplji kvadrat prometovan je na istoj lokaciji i koštao je 9.545 evra po metru kvadratnom, a stan je površine 97 kvadrata. Prema podacima RGZ, najskuplja kuća prodata je na Savskom vencu za 2.900.000 evra.

Podeli ovaj tekst: