Šta nas u novoj godini očekuje na tržištu nekretnina?

Prethodna godina bila je veliki test za tržište nekretnina. Pandemija korona virusa u velikoj meri je uticala na tržište – kupoprodaju nekretnina je gotovo zaustavila tokom vanrednog stanja, a na polju izdavanja je najviše uticala na oscilacije cena.

Ako govorimo o obimu tržišta nepokretnosti, u prvoj polovini 2020. godine, u odnosu na prvu polovinu 2019. godine, promet nekretnina je pao za 14%, prema podacima Republičkog geodetskog zavoda. Ovo se najviše osetilo tokom marta i aprila. U martu 2020. godine, u odnosu na mart 2019. godine broj kupoprodajnih ugovora je opao za 25%, a ako poredimo april 2020. godine i april 2019. godine, vidimo da je ova brojka još i veća – broj kupoprodajnih ugovora je opao za čak 78%.

Ipak, u drugoj polovini prošle godine, tržište se veoma brzo oporavilo i vratilo na period pre pandemije – i što se tiče broja realizovanih kupoprodajnih ugovora, ali i što se tiče cena nekretnina. Mogli bismo reći da je mnoge iznenadila ovakva fleksibilnost tržišta.

Uprkos svemu, cene stanova – rasle

I dok su se mnogi kupci ponadali da će cene nekretnina padati i da se doći kraj višegodišnjem trendu rasta cena, to se nije dogodilo. Čak suprotno, cene nekretnina su već od drugog kvartala, odnosno od maja meseca počele da se vraćaju na period pre vanrednog stanja, a zatim i da, u odnosu na prvi kvartal 2020. godine – rastu.

Prosečna cene oglašenih stanova u starogradnji, u Beogradu, prema podacima 4zida.rs u četvrtom kvartalu 2019. godine iznosila je 1545 evra/m2, u prvom kvartalu 2020. godine 1511 evra/m2, u drugom 1647 evra/m2, u trećem kvartalu 1701 evra/m2, a u četvrtom čak 1733 evra/m2. Pri čemu vidimo da su stanovi u starogradnji u Beogradu u proseku za skoro 190 evra/m2 bili skuplji na kraju prošle godine, nego na kraju 2019. godine.

U Novom Sadu, zanimljivo, prosečne cene oglašenih stanova u starogradnji nisu padale čak ni u prvom kvartalu prošle godine. One, prema podacima 4zida.rs, još od sredine 2017. godine imaju tendenciju stabilnog rasta. Poređenja radi, prosečna cena oglašenih stanova u starogradnju u Novom Sadu u četvrtom kvartalu 2019. godine je iznosila 1339 evra/m2, a u četvrtom kvartalu 2020. godine čak 1492 evra/m2, što predstavlja poskupljenje od preko 150 evra/m2.

 U Subotici je slično kao i u Novom Sadu – cene u starogradnji su nastavile svoj rast čak i tokom meseci vanrednog stanja, održavajući višegodišnji trend rasta cena stanova aktivnim. Ako poredimo poslednji kvartal 2019. godine i poslednji kvartal 2020. godine, vidimo da je prosečna cena oglašenih stanova u starogradnji viša za skoro 100 evra/m2 (750 evra/m2 vs 657 evra/m2)

Izdavanje najviše pogodilo „stan na dan“

Veću fluktuaciju cena osetilo je tržište izdavanja. Portal 4zida.rs redovno je pratio promene cena nekretnina. Tokom vanrednog stanja, na oglasima su se u većoj meri spuštale cene nekretnina za izdavanje, nego za prodaju. Ipak, ni kod izdavanja nije dolazilo do drastičnijeg snižavanja cena, pogotovo ne da bismo mogli pričati o nekom trendu. Kao i kod prodaje, nakon vanrednog stanja, potražnja za nekretninama za najam se vratila na period s početka godine.  

Mogli bismo reći da su najveći udar osetili vlasnici koji svoje nekretnine izdaju po principu „stan na dan“. Mnogi od njih su se odlučili i da kratkoročno iznajmljivanje nekretnina zamene mesečnim najmom, te se u drugom i trećem kvartalu 2020. godine, na tržištu pojavio veći broj nekretnina za najam, posebno onim u Beogradu i Novom Sadu.

Nezapamćena tražnja za vikendicama

U prethodnoj godini drastično je porasla tražnja za vikendicama. Za prvih 6 meseci 2020. godine ostvareno je čak 40% više kupoprodajnih ugovora nego za isti period 2019. godine. Najviše vikendica je prodato u Vojvodini.

Šta nam donosi 2021. godina?

Prema podacima 2021. godine, već vidimo da će ovo biti godina sa rekordnim brojem izdatih građevinskih dozvola. Cene nekretnina u novogradnji gotovo da i nisu osetile pad, te možemo očekivati da će i u ovoj godini one nastaviti da rastu. Takođe, možemo očekivati i da one utiču i na visinu cena stanova u starogradnji, pogotovo na mestima gde se budu gradili ekskluzivni projekti novogradnje koji i okolnim kvartovima podignu cenu.

U prethodnoj godini, Narodna banka Srbije, donela je niz mera kojima je, između ostalog, podržala novogradnju. Najvažnija mera tiče se dozvole za stambene kredite za objekte koji su izgrađeni 60 odsto (do sada je bila praksa da se stambeni krediti odobravaju kod objekata koji su 80 odsto izgrađeni). Ovo pravilo važi za projekte koji se grade u okviru projektnog finansiranja banke.  

Narodna banka Srbije je, takođe, donela i preporuku, da se visina obaveznog učešća za stambeni kredit smanji sa 20 na 10 odsto. Ovu preporuku su za sad prihvatile dve banke.

U prvoj polovini 2020. godine je, odnosu na prvu polovinu 2019. godine, udeo kupovine nekretnina putem stambenog kredita porastao za 2% i sada se kreće se oko 32%. Najveći procenat nekretnina, oko 70% se i dalje kupuje na gotovinu.

S obzirom na ovako visok procenat nekretnina koji se kupuju za gotovinu, možemo zaključiti da će tržište nekretnina biti u velikoj meri stabilno. Velik broj građevinskih dozvola upućuje na jasan plan investitora, a posledično i na jasan trend cene stanova u novogradnji.

Na osnovu ovih pokazatelja, ali i na osnovu kretanja cena prethodnih godina, možemo zaključiti da će se trend rasta cena nekretnina nastaviti, pogotovo dok na cene najviše utiče zakon ponude i tražnje.


Podeli ovaj tekst: