Ukoliko imaš pitanje ili nedoumicu u vezi sa kupoprodajom ili izdavanjem nekretnina, ili drugih nepokretnosti – Brane Krunić, specijalista građanskog i privrednog prava, će da ti odgovoriti besplatno.
Pitanja, kao i odgovori, su javni, pa obrati pažnju da ne objavljuješ informacije koje ne želiš da budu javno vidljive.
Pitanja treba da formulišeš jasno, navodeći sve potrebne informacije.
Pre postavljanaja pitanja, pročitaj prethodne odgovore pravnika – možda i tu pronađeš odgovor na tvoj problem. Na pitanja kao što su:
- da li je nekretnina slobodna
- kako odrediti cenu nekretnine
- zakonima u vezi upovine ili prodaje nekrenine van Republike Srbije
- pitanja u vezi sa radnim pravom
ili drugom vrsta prava koja nema veze sa nekretninama ili slična pitanja koja se odnose na konkretan oglas pravnik ne daje odgovor.
2.953 Odgovor
Poštovani, imam dilemu – da li razmatrati kupovinu stana koji nije uknjižen, a ima uverenje o ozakonjenju?
Poštovava Ana,
ukoliko postoji rešenje o ozakonjenju objekta, tada je pretpostavka da je nepokretnost u celosti legalna/ozakonjena i da ne bi trebalo biti bilo kakvih problema oko upisa legalizacije u samom Katastru nepokretnosti. Postavlja se pitanje iz kog razloga rešenje o ozakonjenju još nije sprovedeno u Katastru. Načelno, možete razmatrati ovakvu kupovinu, samo je bitno pre overe vašeg ugovora, pogledati svu dokumentaciju kojom prodavac raspolaže – savet je da isto uradi advokat koga angažujete.
Poštovani,
Kako se može doći do bilo kakve potvrde i kome se obratiti: baka je vlasnik parcele 1/1 koju preko konkursa kupovina kuće na selu, želi da proda.
Kuća je u njenom vlasništvu više od 50 godina.
Svi papiri su predati i konkurs je kupcima odobren i ugovori sa državom su potpisani.
Notar za overu ugovora traži bakinu ličnu kartu,broj računa i dokaz o načinu sticanja imovine koju prodaje.
Kome da se obratimo vezano za isti papir?
Poštovani Marko,
osnov sticanja se uvek traži od strane javnog beležnika prilikom overe ugovora, kako bi se kupac zaštitio u slučaju da je prodavčeva imovina stečena kupovinom (u braku) ili drugim osnovom koji ne čini posebnu imovinu prodavca. Tada se traži saglasnost drugog supružnika radi prodaje nepokretnosti. Međutim, ukoliko je nekretnina stečena npr. ugovorom o poklonu ili rešenjem o nasleđivanju, to su osnovi koji čine posebnu imovinu tog lica koje je imovinu i steklo, te se u praksi ne traži saglasnost supružnika. Nemam podatak kako je Vaša baka stekla nekretninu, pa probajte u arhivu suda (ili istorijskom arhivu Grada) da dođete do ugovora (otprilike po godini zaključenja) kada je stečena kuća. Međutim, ukoliko je baka npr. udovica, dostavite izvod iz MK umrlih, tada javni beležnik neće tražiti osnov sticanja. Ukoliko je supružnik živ, neka i on potpiše ugovor kao davalac saglasnosti.
Poštovani,
Posle smrti oca nasledila sam polovinu porodične kuće i poloinu placa. Ta polovina je nedavno upisana u katastar nepokretnosti na moje ime. Drugu polovinu poseduje investitor sa kojim je moja sestra od strica pre par godina sklopila ugovor o razmeni za stan. Ja svoju polovinu ne bih želela da prodam. Da li sud može da me prisili na prodaju?
Hvala
Poštovana Violeta,
sud po predlogu stranke može izvršiti fizičku deobu nepokretnosti uz određena veštačenja i dokazivanje da je isto moguće. Međutim, ukoliko ne postoji mogućnost fizičke deobe nekretnine (nije ekonomski isplativa ili npr. nema dva ulaza, dva sanitarna čvora itd), onda jedino preostaje kao opcija, da se pokrene postupak javne prodaje nepokretnosti (civilna deoba), nakon što je sud utvrdio u vanparničnom postupku da fizička deoba nije moguća. Međutim, u tom slučaju, morate voditi računa da se putem javne prodaje može prodati nekretnina znatno ispod tržišne vrednosti nepokretnosti, a shodno Zakonu o izvršenju i obezbeđenju (prva javna prodaja je 70% od procenjene tržišne vrednosti nepokretnosti, druga je 50%..). Investitoru će ovakav način prodaje možda i odgovarati jer će on po osnovu prava preče kupovine i u toj javnoj prodaji, imati pravo preče kupovine (kao suvlasnik) pre svih trećih lica.
Dobar dan, da li kreditni kupac nakon dobijanja stambenog kredita može da kupi drugi stan a ne onaj za koji je aplicirao i predao dokumentaciju?
Poštovana Ana,
odgovor na vaše pitanje zavisi samo od banke. Načelno, da, moguće je, ali je potrebno da se u tom slučaju prilagodi dokumentacija banke za drugu nekretninu. Banka pri realizaciji kredita uvek traži procenu nepokretnosti koja je predmet kreditiranja, da se uradi procena tržišne vrednosti nepokretnosti. U slučaju izmene procene, ne vidim razlog da se ne može uzeti druga nekretnina. Pravno je moguće.
Poštovanje, želim da dam punomoć za kupovinu kuće. Ta kuća trenutno nije zakonita (ozakonjenje je u toku), što znači da nema list nepokretnosti, jer nije uknjižena. I trenutno se nalazi na dve parcele, koje će se spojiti kada se ozakonjenje završi. Da li može da se sastavi punomoć za kupovinu samo sa adresom i brojem parcela, bez detalja o kući (kvadratura, spratnost, br katastrnog lista)? Hvala
Poštovana Suzana,
kada se radi punomoćje za kupovinu nepokretnosti na teritoriji Republike Srbija, dovoljno je da se napiše da se kupuje bilo koja nepokretnost na teritoriji RS (kuća, stan, zgrada, parcela/zemljište itd), za bilo koju cenu, pod uslovima kako to samostalno opredeli opunomoćeno lice. Dakle, nije isto punomoćje kao i kod prodaje – jer za prodaju moraju biti upisani svi detaljni podaci o predmetu prodaje (broj lista nepokretnosti, broj parcele, broj posebnog dela objekta, broj zgrade i drugo).
Bratanac i ja smo suvlasnici kuće u kojoj ja živim i u kojoj sam dvorila nepokretnu najku. Kuća ne može da se podeli na jednake delove. Da li ja mogu da prodam svoju polovinu kuće? Još da napomenem da nismo u dobrim odnosima.
Poštovana Milanka,
Polovina kuće se može prodati, kako suvlasniku tako i bilo kom drugom pravnom i/ili fizičkom licu. Sud po predlogu stranke može izvršiti fizičku deobu nepokretnosti uz određena veštačenja i dokazivanje da je isto moguće. Međutim, ukoliko ne postoji mogućnost fizičke deobe nekretnine (nije ekonomski isplativa ili npr. nema dva ulaza, dva sanitarna čvora itd), onda jedino preostaje kao opcija, da se pokrene postupak javne prodaje nepokretnosti (civilna deoba), nakon što je sud utvrdio u vanparničnom postupku da fizička deoba nije moguća. Međutim, u tom slučaju, morate voditi računa da se putem javne prodaje može prodati nekretnina znatno ispod tržišne vrednosti nepokretnosti, a shodno Zakonu o izvršenju i obezbeđenju (prva javna prodaja je 70% od procenjene tržišne vrednosti nepokretnosti, druga je 50%..).
Moj brat neće da proda stan poslije mamine smrti. Oboje smo vlasnici.
Da li mogu da ga natjeram sudski da ga prodamo? Ko plaća troškove u ovom slučaju pošto on ne želi da se proda stan i ne plaća račune? U stanu niko ne živi.
Poštovani,
sud po predlogu stranke može izvršiti fizičku deobu nepokretnosti uz određena veštačenja i dokazivanje da je isto moguće. Međutim, ukoliko ne postoji mogućnost fizičke deobe nekretnine (nije ekonomski isplativa ili npr. nema dva ulaza, dva sanitarna čvora itd što vaš stan verovatno i nema), onda jedino preostaje kao opcija, da se pokrene postupak javne prodaje nepokretnosti (civilna deoba), nakon što je sud utvrdio u vanparničnom postupku da fizička deoba nije moguća. Međutim, u tom slučaju, morate voditi računa da se putem javne prodaje može prodati nekretnina znatno ispod tržišne vrednosti nepokretnosti, a shodno Zakonu o izvršenju i obezbeđenju (prva javna prodaja je 70% od procenjene tržišne vrednosti nepokretnosti, druga je 50%..).
Postovanje, moja tetka (bakina rodjena sestra), je prosle nedelje sa investitorom sklopila ugovor da se na mestu njene kuce i nekoliko komsiskih napravi zgrada, i za uzvrat dobija dva stana. Prakticno su svi suinvestitori.. Njena zelja je da jedan stan u izgradnji pokloni meni. Da li je moguc takav ugovor s obzirom da objekat jos nije izgradjen, a samim tim ni upisan u katastru?
Poštovana Nataša,
u ovom slučaju, dok se ne dobiju sve građevinske dozvole i ostala dokumentacija koja mora biti izdata na ime svih (su)investitora, nije moguće raditi prenos/promet vlasništva (budućih stanova) na treća lica. Tek kada se odobri projekat, utvrde suinvestitorski odnosi posebnim ugovorima, naknadno se može radi ugovor o poklonu na Vas. Ne mora se čekati upis samog objekta u Katastar da bi se radio prenos vlasništva, ali mora se prvo dobiti odobreni projekat, pre toga lokacijski uslovi, prijava gradnje i sve što zakon propisuje.
Suprug i ja kupili teren po pola 2007. g. i napravili kucu na sprat s dva stana s gradj.dozvolom (prizemlje i sprat) Izgradili smo malo vise i to legalizirali (drzava za 100 e, mada je bilo 4 puta vise)
Napravili smo bracni ugovor po kome smo suvlasnici idealni po 1/2 kuce. Taj ugovor uknjizen u katastar nepokretnosti. Nakon toga smo sporazumno napisali ugovor koji dijeli kucu na sprat (koji pripada meni) i prizemlje (koje pripada mojem suprugu). Nemamo zajednicku djecu ali htjeli bismo ostaviti, on svojoj kceri a ja svojoj etazirano.
Molim Vas da mi odgovorite:
Koji je postupak etaziranja, ko to vrsi i kako je to napraviti sto jeftinije. Mi smo penzioneri.
Hvala.
Poštovana,
etažiranje podrazumeva izradu elaborata, merenje unutrašnjih delova zgrade i obračun površina. Bez ovog dokumenta se ne može odraditi dalja dokumentacija oko legalizacije objekta, između ostalog i upotrebna dozvola. Potrebno je spremiti nekoliko dokumenata, između ostalih: Potvrdu o vremenu gradnje ili građevinsku dozvolu, nacrte koje ste verovatno već dobili uz građevinsku dozvolu, kopija katastarskog plana i prepis lista nepokretnosti. Savet je da odete u neku geodetsku ili projektantsku agenciju i pokrenete postupak za etažiranje.
Podao bih stan, a u ugovoru bi bilo da ostanem u njemu do kraja života. Da li je to izvodljivo i sigurno za mene? Ugovor bi bio overen kod javnog beležnika.
Poštovani Dejane,
moguće je da prilikom prodaje stana, uz saglasnost novog vlasnika, upišete pravo doživotnog plodouživanja, s tim da se to u praksi retko dešava (osim u porodičnim ili familijarnim odnosima). To znači da Vas, dok ste živi, niko iz predmetnog stana ne može izbaciti, a vi imate pravo da ubirate zakupninu, koristite nekretninu (ali je ne možete prodavati niti ustanovljati založno pravo).
Poštovani, kuća ima 3 sprata. Izvršena je fizička dioba, svaki sprat ima svoj ulaz. Kuću dijelim sa jos 2 suvlasnika. Ja svoj dio(sprat) želim prodati, ali me u tom sprječava jedan od suvlasnika jer ne želi da potpiše ugovor o diobi. Sprat je etaziran i sve komunalije su odvojene. Preostao je jos samo ugovor o diobi. Šta uraditi, jer on ne želi da potpiše taj ugovor.
Poštovana Amina,
u slučaju da se ne možete sporazumno dogovoriti oko prodaje/deobe nekretnine, postoje dve mogućnosti: ukoliko ne postoji mogućnost fizičke deobe nekretnine na sudu (nije ekonomski isplativa ili npr. nema dva ulaza, dva sanitarna čvora i drugo), onda jedino preostaje kao opcija, da se pokrene postupak javne prodaje nepokretnosti (civilna deoba), nakon što je sud utvrdio u vanparničnom postupku da fizička deoba nije moguća. Međutim, u tom slučaju, morate voditi računa da se putem javne prodaje može prodati nekretnina znatno ispod tržišne vrednosti nepokretnosti, a shodno Zakonu o izvršenju i obezbeđenju (prva javna prodaja je 70% od procenjene tržišne vrednosti nepokretnosti, druga je 50%..).
Pozdrav,
kakva je procedura ako prodajem kuću koju sam kupio na kredit?
Poštovani,
nema posebne razlike u prodaji nekretnine sa ili bez hipoteke po osnovu stambenog kredita, samo je bitno za kupca da se iz isplaćene kupoprodajne cene (ili ranije – po osnovu kapare ili dela kupoprodajne cene) isplati u celosti banka kao poverilac, da se može hipoteka brisati sa odnosne nepokretnosti. Prvobitno, od banke se zahteva: 1) izdavanje potvrde o stanju duga – da znate koliko im ukupno još dugujete po osnovu kredita, kao i 2) pismo o namerama – kojim banka garantuje da će, ako im se isplati preostali iznos kredita sa svim troškovima i kamatom, izdati brisovnu dozvolu.
Poštovani, majka i brat posredstvom ostavinske rasprave dele plac od 70 ari. Majka svoj deo želi da proda i nema nikakva osporavanja od strane brata. Mene zanima da li ona mora da radi parcelizaciju da bi realizovala prodaju? Hvala
Poštovana Dragoslava,
svaki suvlasnik može da proda svoj deo nepokretnosti, samo je pitanje koji deo tačno prodaje. Ukoliko se radi o idelanom suvlasništvu, tada se prodaje polovina cele parcele (bez opredeljenja koji je to tačno deo) osim ako na terenu nije fizički izdeljeno. Pa i da jeste u stvarnosti izdeljena parcela, fizički, savet je da se uradi od strane geometra Skica o načinu korišćenja parcele/deobe, između sadašnjih suvlasnika, pa da se onda prodaje tačan deo nepokretnosti koji priprada tom sulvasniku/prodavcu. Troškovno je manje, a i kupac je zaštićen dobrim delom. Svakako je najbolja opcija da se uradi razdavajanje parcele – parcelacija (ukoliko površina parcele u tom građevinskom reonu to i dozvoljava) ali je značajnije skuplja opcija.
Postovani,
Prilikom predaje dokumentacije za Povrat PDV-a za kupovinu prvog stana, potpisuje se i izjava “Obrazac 1“ gde se daje pravo poreskoj upravi da pribavi podatke i vrsi uvid u licne podatke… Da li to znaci da nije potrebno predati neka od ostalih dokumenata koja se traze poput: Izvoda iz Maticne knjige rodjenih, Uverenje o drzavljanstvu, Uverenje o prebivalistu, Uverenje sekretarijata za javne prihode? Ili je potrebno da se sva prethodno pomenuta dokumentacija dostavi i u originalu.
Hvala unapred.
Poštovani Miloše,
radi povrata PDV-a može se zatražiti da Poreska uprava, po službenoj dužnosti, sama pribavi svu dokumentaciju od: Opštine, Katastra, lokalne poreske administracije i drugo (elektronskim putem). U tom slučaju, možda ćete samo duže čekati na rešenje o povratu PDV-a (jer ukoliko to sami prikupite i sve predate, brže će i Poreska uprava doneti rešenje). Međutim, postoje određena dokumenta koja morate lično predati a pre toga i overiti kod javnog beležnika: obrazac IKPS – PDV i ugovor o kupoprodaji nepokretnosti, fotokopiju bankovne kartice…
Poštovani pravniče,
Koliko vremena je potrbno da se okonča ostavinska rasprava? Brat i ja smo podneli sve potrbne detalje našem advokatu odmah posle smrti našeg oca 2012-te godine.
Postupak koji još nije okončan.
Poštovana Ljiljana,
po važećem zakonodavstvu, od trenutka kada sud dostavi javnom beležniku ostavinski predmet, javni beležnik bi trebalo u roku od 30 dana da pozove najbliže da se sastavi smrtovnica. Predmet se nakon toga „vraća“ sudu, pa sud, ukoliko iz nekog razloga ne obustavi postupak (npr. ako nema imovine), poverava predmet javnom beležniku i određuje rok za završetak ostavinskog postupka. Ceo postupak, koji se okončava rešenjem o nasleđivanju, ukoliko nema ničeg spornog, ne bi trebalo da traje duže od 9 meseci od trenutka smrti ostavioca. U praksi su to obično dva/tri meseca. Međutim, „stari predmeti“ pre početka rada javnih beležnika nisu opredeljeni u smislu vremenskog trajanja. Pre početka rasprave mora se utvrditi koliko ima naslednika, gde oni žive, da li će uredno dobiti pozive i drugo. Mnogo faktora na to utiče, međutim iz Vašeg slučaja, nije ni razumno da ostavinska rasprava traje duže od 10 godina, te s toga mora da postoji određeni nedostatak koji se mora otkloniti. Predlog je da advokat, sa punomoćjem, izvrši uvid u sudske spise i da pogleda o kakvom problemu se radi.
Postovani,
Deda je kupio plac 85. godine i napravljen je ugovor koji nije overen, ugovor je nestao prilikom selidbe, plac nije prenet i vlasnik i deda su umrli, sada ima previse naslednika, koji ne mogu da potpisu ugovor o kupoprodaji, da li postoji neka mogucnost tuzbe, s’obzirom da naslednici koji zive u istom mestu znaju da je taj plac nama prodat, imaju i spisak ko je sve kupio od njih i mi imamo sliku tog spiska.
Poštovani Miloše,
jedino putem tužbe nadležnom sudu možete utrditi vaše pravo. Ukoliko će naslednici tog placa priznati tužbeni zahtev, onda nemate previše poteškoća. Međutim, obzirom da nema pisanog traga o isplaćenoj ceni i uopšte o kupovini, a naslednici se protive tužbi i tužbenom zahtevu, morate se osloniti samo na svedoke ali to u praksi nije sigurnost da ćete dokazati svoje pravo.
Da li nezaposlena majka ima pravo dobijanja subvencije od države za kupovinu stana po osnovu rođenja deteta u tekućoj godini?
Da li bi stambeni kredit mogla u tom slučaju da podigne njena majka?
Poštovana Jelena,
na internet sajtu nadležnog Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna prava, imate sva uputstva ko i na koji način može da ostvari uslove za dobijanje subvencije od države. Razlikuju se mnogi faktori, te s toga nismo u mogućnosti da Vam damo konkretan odgovor. Sva pitanja u vezi sa uslovima i načinu ostvarivanja prava na novčana sredstva za izgradnju, učešće u kupovini, odnosno kupovinu porodično-stambene zgrade ili stana po osnovu rođenja deteta, dostavljaju se na elektronsku poštu: [email protected].
Dobro veče. Zanima me kupovina stana koji papire jedan kroz jedan nisu legalizovani. Da li je to pametna kupovina i da li su tu jeftinije cene kvadrata? Hvala
Poštovani Dragane,
bez uvida u dokumentaciju, ne može se dati precizan odgovor. Načelno, nije nemoguće kupiti nelegalnu nekretninu, samo se postvalja pitanje iz kog razloga nije legalizovana i šta to za Vas znači kao kupca i zaštite vaših prava. Obično su u praksi, cene takvih nepokretnosti niže od uknjiženih objekata, samo je i pitanje da li se uopšte može sprovesti legalizacija nekretnine u nekom momentu (to takođe značajno utiče na cenu).
Poštovani, živim u kući sa ocem i majkom već 30 godina, otac i majka 50 godina. Da li postoji mogućnost da deda naredi naše iseljavanje jer se sve vodi na njega? Hvala
Poštovani Petre,
vlasnik ima pravo da svoju stvar drži, da je koristi i da njome raspolaže, u granicama određenim zakonom. Vaš deda kao vlasnik ima pravo da sva lica iz nepokretnosti izbaci te da on sam koristi predmetnu nepokretnost ili da je dalje nekom drugom izdaje. Pitanje je da li vi posedujete neki akt kojim se vaša prava štite – ugovor o zakupu, možda i o kupoprodaji/otkupu ili slično. U slučaju da nemate nikakav pravno valjani ugovor sa vlasnikom (vašim dedom), on ima pravo da naredi vaše iseljenje iz predmetne nepokretnosti, shodno Zakonu.
Postovani,
Kupio sam plac 4a, od ukupno 32a. Godine 2018 god. smo sačinili i Ugovor o kupoprodaji kod javnog beležnika. Prekjuče sam nakon 5 godina dobio rešenje da se dozvoljava sprovodjenje promene u bazi podataka katastra nepokretnosti. S obzirom da na parceli postoje još dva vlasnika i svi smo zajedno predali Zahtev za hitno i jednovremeno rešavanje sva tri predmeta i svi dobili gore navedeno Rešenje, da li sa ovim rešenjem mogu da uknjižim plac na svoje ime i ako je odgovor negativan, šta dalje činiti..?
Pozdrav Veljkovic
Poštovani Zlatko,
bez uvida u ugovor i rešenja, ne možemo Vam dati konkretan odgovor. Ukoliko ste već dobili neko rešenje iz Katastra, pretpostavka je da je taj postupak okončan. Ponavljamo, bez uvida u dokumentaciju, ne možemo se detaljnije izjasniti.
Poštovanje,
Za potrebu kupovine kuće preko stambenog kredita pokrenut je postupak pretvaranja prava korišćenja parcele u pravo svojine. Katastar u Novom Sadu je poslao predmet pravobranilaštvu i čekamo njihov odgovor. Prošlo je dve nedelje od slanja. Da li znate koliko se čeka na pravobranilaštvo i da li postoji način provere dokle se stiglo sa radom?
Hvala unapred.
Srdacan pozdrav,
Dragana
Poštovan Dragana,
nije moguće da Vam damo bilo kakav odgovor. Vaše pitanje je isključivo za Gradsko pravobranilaštvo Grada Novog Sada.
Poštovani, zanima me na koliko kvadrata možemo da dobijemo povraćaj pdv-a ako smo muž i ja vlasnici stana po pola? Mužu nije prva nekretnina, meni jeste i imamo dvoje dece. Stan ima 61 kvadrat. Hvala unapred na odgovoru
Poštovana Sandra,
u tom slučaju, vi možete na 20m2 da podnesete zahtev za povraćaj PDV-a a dvoje dece na ukupno 15m2 (svako dete na po 7,5m2). Obzirom da suprug već ima nekretninu u svom vlasništvu, on ne može imati pravo na oslobađanje za kupovinu druge nepokretnosti, a ovde bi bio kupac polovine. Predlog je da samo vi budete kupac na ugovoru (Katastar će u tom slučaju, kao vlasništvo, pisati zajedničku supružničku svojinu u 1/1 dela na Vas i vašeg supruga) a tada ćete moći da se oslobodite na 40m2 vi kao kupac prve nekretnine i svako dete na po još 15m2.
Poštovani,
Čuo sam za zakon kapitalna dobit. Stan je prodat i pošto smo nas troje vlasnici, podelili smo novac na tri dela. Sada želim da kupim stan, ali nemam dovoljno novca, pa je neophodno da podignem kredit. Moje pitanje glasi: da li moram u roku tri meseca da kupim stan, kako država ne bi potraživala procenat? Hvala unapred, Marjan
Poštovani Marjane,
obveznik, koji sredstva ostvarena prodajom nepokretnosti u roku od 90 dana od dana prodaje uloži u rešavanje svog stambenog pitanja i stambenog pitanja članova svoje porodice, odnosno domaćinstva, u Republici, oslobađa se poreza na ostvareni kapitalni dobitak. Takođe, obvezniku koji u roku od 12 meseci od dana prodaje nepokretnosti, sredstva ostvarena prodajom nepokretnosti uloži za namene rešavanja stambenog pitanja (npr. rekonstrukcija, adaptacija i slično) – izvršiće se povraćaj plaćenog poreza na kapitalni dobitak (pod uslovom da dokumentuje izvršene radove – fiskalnim i drugim računima za kupovinu građe, materijala, radne snage i drugo).
Poštovani, moj brat želi da svojim ćerkama pokloni po 1/2 svog stana. On je uknjižen kao držalac. Pitam Vas da li u ugovoru o poklonu a kasnije i u katastru on može da upiše pravo doživotnog plodouživanja. Unapred hvala.
Poštovani Dragane,
ukoliko se radi o upisanom pravu svojine na vašeg brata, može se i upisati pravo doživotnog plodouživanja na njega kao poklonodavca (samo je bitno da je stan uknjižen u katastru). Međutim, ukoliko je samo držalac, a pravo svojine je na npr. Republiku Srbiju ili slično, tada se sa stanom ne može raspolagati dok se ne uradi konverzija prava korišćenja u pravo privatne svojine.
Poštovani, želim da kupim stan koji bi mi bio prva nekretnina, međutim zbog godina starosti ne mogu da dobijem stambeni kredit na 30 godina, zbog čega bi kredit podigao sin na svoje ime. Da li u tom slučaju kada on podiže kredit, stan može da ide na moje ime i da li i tada ispunjavam uslove za povrat pdv-a iako nisam ja podigla kredit? Unapred zahvalna.
Poštovana Nataša,
moguće je da nosilac stambenog kredita bude jedno lice a da kupac bude drugo. Naime, poslovna banka će sagledati kreditnu sposobnost nosioca kredita, da li su ta dva lica (kupac i nosilac kredita) u srodstvu i drugo. Vrlo je verovatno da će kupac, koji nije nosilac kredita, biti i jemac – kao dodatno obezbeđenje banke. U bankama se razlikuju naznačene procedure i obezbeđenja, ali je svakako moguće sprovesti takvu kupoprodaju. U vezi povrata PDV-a, nema starosne prepreke ko može da povrati plaćen PDV (kao kupac prve nekretnine), sem što kupac mora biti punoletni državljanin Republike Srbije.