Ukoliko imaš pitanje ili nedoumicu u vezi sa kupoprodajom ili izdavanjem nekretnina, ili drugih nepokretnosti – Brane Krunić, specijalista građanskog i privrednog prava, će da ti odgovoriti besplatno.
Pitanja, kao i odgovori, su javni, pa obrati pažnju da ne objavljuješ informacije koje ne želiš da budu javno vidljive.
Pitanja treba da formulišeš jasno, navodeći sve potrebne informacije.
Pre postavljanaja pitanja, pročitaj prethodne odgovore pravnika – možda i tu pronađeš odgovor na tvoj problem. Na pitanja kao što su:
- da li je nekretnina slobodna
- kako odrediti cenu nekretnine
- zakonima u vezi upovine ili prodaje nekrenine van Republike Srbije
- pitanja u vezi sa radnim pravom
ili drugom vrsta prava koja nema veze sa nekretninama ili slična pitanja koja se odnose na konkretan oglas pravnik ne daje odgovor.
2.953 Odgovor
Poštovani, živimo u kući koja ima prizemlje i sprat. Roditelji i ja smo na spratu. Tu živimo skoro 35 godina.
Deda je preminuo, osim mog oca ima još dva sina. Znači tri naslednika od kojih nijedan nije živeo tu u kući, podstanari su u gradu.
Nije ostavio nikakav testament, niti bilo šta slično.
Zanima me kako se deli u praksi kuća na tri dela? Jel to moguće?
Poštovana Ceco,
sud po predlogu stranke može izvršiti fizičku deobu nepokretnosti uz određena veštačenja i dokazivanje da je isto moguće. Međutim, ukoliko ne postoji mogućnost fizičke deobe nekretnine (nije ekonomski isplativa ili npr. nema tri ulaza, tri sanitarna čvora itd), onda jedino preostaje kao opcija, da se pokrene postupak javne prodaje nepokretnosti (civilna deoba), nakon što je sud utvrdio u vanparničnom postupku da fizička deoba nije moguća. Međutim, u tom slučaju, morate voditi računa da se putem javne prodaje može prodati nekretnina znatno ispod tržišne vrednosti nepokretnosti, a shodno Zakonu o izvršenju i obezbeđenju (prva javna prodaja je 70% od procenjene tržišne vrednosti nepokretnosti, druga je 50%..).
Poštovani, moji roditelji žive u vanbračnoj zajednici. Njihovi odnosi su se sa godinama pogoršali i moja majka i ja bismo želele da se oni razdvoje, a da pritom otac napusti kuću, jer je to majčino nasledstvo i nas dve bismo volele da nastavimo da održavamo tu svojinu, ali otac ne želi da izadje iz kuće, jer ima pravo na uživanje dela imovine, ukoliko se ne varam. Moje pitanje za Vas je, da li je moguće da mu se ponudi otkup dela imovine uz njegovo odricanje prava na uživanje? I da li isključivo procenitelj dolazi da ustanovi o kojoj svoti novca je reč?
Poštovana Milice,
pravo doživotnog plodouživanja nije povezano sa suvlasničkim odnosima na određenoj nepokretnosti. Naime, samo i isključivo uknjiženi plodouživalac na nepokretnosti može izdati brisovnu dozvolu, a razlog zbog čega će istu dati, zavisi od dogovora sa vlasnikom. Slažem se da je određena protivnaknada ispravan način rešavanja tog slučaja, a stvar je dogovora o kom iznosu se radi.
Poštovani, kupila sam stan u izgradnji. Ja sam uplatila investitoru ugovorenu sumu novca u ugovorenom roku, ali on kasni sa uselenjem i njegovim obavezama prema meni kupcu. Koja su moja prava pošto se on ne pridržava obaveza u vezi izgradnje i uselenja u stan?
Poštovana Dragana,
postavlja se pitanje da li imate potpisan i overen predugovor ili konačni kupoprodajni ugovor, te šta su utvrđene kao obaveze investitora. U slučaju da nema klauzule da se isplaćuju penali u slučaju kašnjenja pri predaji poseda, tada se može jedino pokrenuti sudski postupak radi naknade štete (ukoliko postojanje štete i dokažete – npr. plaćate ratu stambenog kredita a ne možete da izdajete stan zbog nezavršenih radova..). Međutim, predlažem da se nagodite sa investitorom oko kompenzacije radi kašnjenja u predaji poseda – da se postavi kvalitetnija keramika, podovi, da se eventualno izmeni nešto po vašoj volji itd.
Postovani,
Pravni prethodnik je imao pravo zakupa na neodređeno vreme, meni je priznat status zakupca na neodređeno vreme sudskom odlukom nakon njegove smrti, novi ugovor nikada posle nije potpisan sa zakupodavcem, da li je ugovor pravnog prethodnika iz 1991 jos uvek važeći jer sam njegov jedini naslednik?
Poštovani Dule,
ukazujemo Vam da zaostavštinu čine sva nasleđivanju podobna prava koja su ostaviocu pripadala u trenutku smrti. Članom 599. ZOO, propisano je da slučaju smrti zakupca ili zakupodavca, zakup se nastavlja sa njegovim naslednicima ako nije drukčije ugovoreno. Shodno naznačenom, ukoliko ste naslednik po osnovu sudskog rešenja, sa Vama se nastavlja (po sili zakona) zakup.
Dobar dan. Uzela sam stan u najam i potpisala ugovor na 6 meseci. Ugovor vazi do 01 oktobra. Danas me zovu da hoce da prodaju stan i da imam rok za iseljenje mesec dana? A sta je sa ugovorom? Interesuje me kakva su moja prava u ovoj situaciji?
Poštovana Vida,
u slučaju da se bez pravnog (ugovornog ili zakonskog) osnova raskida ugovor od strane zakupodavca, onda zakupac ima pravo da traži novčanu odštetu od strane zakupodavca. Novčanu naknadu na ime štete možete potraživati u sudskom postupku, ali svakako je predlog da se dogovorite sa zakupodavcem (ili novim vlasnikom stana) da se stan i dalje koristi u zakupu, kako ne biste imali eventualni spor i nepotrebne troškove.
Da li mogu nekretninu koju je otac zamenio 89 godine da prenesem na sebe? Napravili su ugovor o razmeni ’89 sa 2 svedoka, potpisala i njih dvoica ali nisu overili u sudu. Kako bih to mogla da prenesem? Hvala unapred.
Poštovana Miro,
ugovor o kupoprodaji a u vašem slučaju o razmeni nepokretnosti, imaju samo pravnu snagu ako su overeni (tada na sudu) a sada kod nadležnog javnog beležnika. Vama jedino preostaje da sada potpišete nov ugovor o zameni i da overite kod javnog beležnika, a ako to nije moguće ili neko od stranaka ne želi, onda postoji mogućnost da se putem suda i tužbe utvrdi postojanje tog prava (možda i održajem – o čemu smo više puta već pisali u odgovorima drugim posetiocima sajta 4.zida). Predlog je da se obratite advokatu radi preduzimanja daljih mogućih koraka. Ugovor o prometu nepokretnosti koji nije overen kod javnog beležnika ili ranije na nadležnom sudu, nema pravnu snagu i nije pravno obavezujući za ugovorne strane.
Poštovani,
Da li je za povrat PDV za prvi stan potrebno da svi članovi budu prijavljeni na istoj adresi? I da li se misli na adresu tog novog stana koji je kupljen ili bilo koja adresa?
Takodje, da li je potrebno da budu prijavljeni svi članovi ili je dovoljno samo oni koji imaju pravo na povrat PDV-a? Konkretno, ćerka i ja imamo pravo, a suprug je to pravo ostvario ranije kada je kupio nekretninu (pre braka). Takodje, da li suprug ima možda pravo na povrat jer nekretninu koju ima nije zajednička svojina?
Poštovana Biljana,
porodičnim domaćinstvom kupca prvog stana, smatra se zajednica života, privređivanja i trošenja prihoda kupca prvog stana, njegovog supružnika, kupčeve dece itd. a sa istim prebivalištem kao kupac prvog stana. Dakle, misli se na adresu prebivališta pre momenta zaključenja ugovora kojim se ostvaruje pravo na povrat PDV-a (ne adresa novog stana). Dovoljno je da budu, na istoj adresi, prijavljena lica koja ostvaruju pravo na povrat PDV-a, a lica koja već imaju nepokretnosti na svom imenu, nemaju bilo kakvo pravo u vezi sa povratom PDV-a ili oslobađanjem od plaćanja drugih poreza pri kupovini druge nekretnine.
Sin i ja ostali smo bez imovine u novogradnji ba Cvetnom trgu. Vredi oko oko 200.000 EUR. Žena je u našoj odsutnosti sve prodala i pobegla. Vratila se i uskoro umrla. D a li možemo doći do dela imovine od kupaca iste kupljene po niskoj ceni. Prevarena je.
Poštovani Vlado,
nisu mi jasna vaša izlaganja, bez uvida u dokumentaciju kojom raspolažete nije moguće dati precizan odgovor. Obratite se advokatu.
Poštovani,
Supruga ima pravo na povrat PDV-a za kupovinu novog stana, ja nemam. Ukoliko sada na kredit uzmemo polovan stan na moje ime, gde će mi ona biti solidarni dužnik u banci zbog visine kredita, da li će u budućnosti ukoliko uzimamo nov stan od investitora ona imati pravo na povrat PDV-a ili ne?
Hvala unapred.
Poštovani Nenade,
kupac prvog stana može da ostvari refundaciju PDV-a, između ostalog, ako od 1. jula 2006. godine pa do dana overe ugovora o kupoprodaji na osnovu kojeg stiče prvi stan nije imao u svojini, odnosno susvojini stan na teritoriji Republike. Ukoliko je neko jemac u banci, to ne znači da on ima nekretninu već da će snositi obaveze prema poveriocu (banci) ukoliko glavni dužnik uredno ne izmiruje svoje obaveze. Dakle, ako samo Vi budete vlasnik nove nekretnine, a ne budete upisani u obliku zajedničke supružničke svojine u Katastru, supruga bi i dalje imala pravo da kupi nekretninu na svoje ime i iskoristi pravo za povrat PDV-a.
Dobar dan. Hteo bih da pitam da li imam pravo na povraćaj novca iz osiguranja kredita u banci koji sam renfinansiro u drugoj banci? hvala unapred
Poštovani,
predmetno pitanje nije vezano za tematiku internet sajta 4.zida, te Vam ne možemo odgovoriti na pitanje. Takođe, morate pogledati vaš ugovor o osiguranju i koji su uslovi u slučaju refinansiranja.
Postovani,
Kupili smo kucu sa uskim prolazom. Deo naseg dvorista pripada komšiji, geometar dolazi sledeće nedelje da to utvrdimo. Komšijina strana do naše celom dužinom ima zid od dve kuće,kotarku, zid od ostave i zid do kraja placa. Pored toga želi da podigne ogradu celom dužinom od 30m od lima i visine 2m.
Obzirim da je od njihove međe do naše kuće oko 2.5 m, a imaju 5 prozora, 4 su veći kupatilski i jedan veći.
Mene interesuje:
1. Da li smeju da grade ogradu bez saglasnosti naše? Napominjem od lima visine 2m.
2 . Da li postoji zakonski određena visina prozora i udaljenost od kuće- zbog naše privatnosti?
3. Da li sme poljoprivredni objekat tako blizu medje da stoji?
4. Obzirom da treba da rade i fasadu u tu ogradu, a fizicku nije izvodljivo sa tog“ njihovog “ dela da urade, treba im nasa saglasnost?
Poštovana Biljana,
na vaša pitanja se ne može odgovoriti bez uvida u dokumentaciju kojom se raspolaže (pogotovo što će geometar tek da izađe na teren). Obratite se advokatu radi detalja.
Poštovanje.
Da li mi možete reći koliko se plaća – išli smo na ostavinsku raspravu i hteli smo imovinu (kuća i automobil) da prevedemo na mamu (tata je preminuo), rekli su nam određenu cifru (ne znam smem li da napišem) gde smo mi ostali šokirani. Kao da kupujemo nešto a ne prevodimo. Hvala.
Poštovana Biljana,
ukoliko pitate za troškove takse prema javnom beležniku onda o tim detaljima možete sa nekim od njih da proverite, ili na: JAVNOBELEŽNIČKA TARIFA („“Sl. glasnik RS““, br. 91/2014, 103/2014, 138/2014, 12/2016, 17/2017, 67/2017, 98/2017, 14/2019, 49/2019, 17/2020, 91/2020 i 36/2021). Takođe, advokatski troškovi su isto utvrđeni tarifom: TARIFA O NAGRADAMA I NAKNADAMA TROŠKOVA ZA RAD ADVOKATA („“Sl. glasnik RS““, br. 43/2023), a obe tarife se primenjuju u zavisnosti od vrednosti imovine kojom želite da raspolažete.
Hteli bi da kupimo tj otkupimo od stanara zajednicku prostoriju i pripojimo je stanu. Koja je procedura?
Poštovani Ilija,
o raspolaganju zajedničkim delovima zgrade, skupština stambene zajednice odlučuje većinom koju čine 2/3 ukupnog broja glasova. Kada pribavite takvu odluku skupštine stanara, onda morate imati idejno rešenje, projekat, elaborat radova i sve druge akte koje danas rade i sprovode projektantske kuće. Predlog je da se obratite nekom od projektanata radi sačinjavanja tehničke dokumentacije po osnovu koje možete započeti izvođenje radova. Nakon izvedenih građevinskih radova, izvedeno stanje se zajedno sa odobrenim projektom predaje u nadležni Katastar radi upisa i izmene etažnih delova zgrade.
Da li mogu da kupim nekretninu sa isteklom ličnom kartom i važećim pasošem?
Poštovani,
sa važećim pasošem se možete uredno legitimisati kod javnog beležnika radi kupovine nepokretnosti a sa isteklom ličnom kartom ne možete preduzimati bilo kakve pravne radnje.
Poštovani,
Imam usmeni dogovor za kupovinu jedne nepokretnosti, tačnije kuće sa okolnim dvorištem. Kuća je nelegalna sa zabranom otuđenja, i u narednim nedeljama će vlasnici predati dokumente za ozakonjenje. Kuća i posed su trenutno na nekoliko parcela, a rečeno mi je da će se te parcele spojiti kada se završi ozakonjenje. Ja sam srpski državljanin, ali kada dodje momenat za potpisivanja kupoprodajnog ugovora neću biti u Srbiji. Da li se sada može uraditi punomoć za kupovinu te nepokretnosti ili se mora čekati da se završi ozakonjenje? I ako može, šta bi se trebalo navesti od detalja vezano za posed i kuću u toj punomoći? Kuća ne postoji u katastru, tako da nema katastrni list nepokretnosti. Hvala
Poštovana Suzana,
odgovor na Vaše pitanje nije moguće dati na ovaj način. Ima mnogo detalja na koje treba obratiti pažnju, posavetujte se sa advokatom.
Plac smo kupili 1977.godine, isplaćen, sa svedocima, koji su sada pokojni. Priznanicu smo izgubili, a plac nije prenesen. Stari objekti porušeni, a izgrađeni novi od 80. pa nadalje. Sada kćer pokojnog prodavca neće da prizna isplatu i traži opet novac, a neće ni da prenese na moje ime. Šta da radim? Imovina je seoska, bez dozvole i legalizacije.
Poštovana Verice, lice koje može izgraditi zgradu ili drugu građevinu (građevinski objekat) na zemljištu na koje drugi ima pravo svojine (graditelj), stiče pravo svojine i na zemljište na kome je izgrađen građevinski objekat, kao i na zemljište koje je neophodno za redovnu upotrebu tog građevinskog objekta, ako nije znalo niti moglo znati da gradi na tuđem zemljištu, a vlasnik zemljišta je znao za izgradnju i nije se odmah usprotivio. U tom slučaju, vlasnik zemljišta ima pravo da za vreme od tri godine od dana saznanja za završenu izgradnju, ali najkasnije u vreme od deset godina od završene izgradnje, traži da mu graditelj naknadi vrednost zemljišta u visini njegove prometne cene u vreme donošenja sudske odluke. Ako je graditelj znao da gradi na tuđem zemljištu ili ako to nije znao a vlasnik se tome odmah usprotivio, vlasnik zemljišta može tražiti da mu pripadne pravo svojine na građevinski objekat ili da graditelj poruši građevinski objekat i vrati mu zemljište u prvobitno stanje ili da mu graditelj isplati prometnu cenu zemljišta. U ovom slučaju, vlasnik zemljišta ima pravo i na naknadu štete.
Ako vlasnik zemljišta zahteva da mu pripadne pravo svojine na građevinski objekat, dužan je naknaditi graditelju vrednost objekta u visini prosečne građevinske cene objekta u mestu u kome se nalazi u vreme donošenja sudske odluke. Dakle, postoje mnogobrojne varijacije, te je savet da angažujete advokata.
Poštovani,
Molim Vas za pravnu informaciju. Pre oko 38 godina komšija je ušao u naš plac celom dužinom, ne mnogo, ali geometarskim snimkom se vidi. Tada pre 38 godina vlasnici su bili moja baka i mama ( sada obe pokojne, mama mi je preminula 2008 godine), one nisu komšiju tužile za to što je ušao u naš plac. Kada sam ja kao ćerka i za moje pokojne mame (2008 godine preminula) nasledila kuću i plac nisam reagovala odnosno tužila što je komšija ušao u plac. Zatim on 2014 godine gradi pomoćnu zgradu i sa tim objektom još više ulazi na naš plac. Da napomenem ja nisam kao sadašnji vlasnik reagovala zato što je sagradio objekat u mom delu placa. Naravno za svo ovo vreme nismo izveli geometra jer se to golim okom ne vidi tako. Odlučila sam da prodam plac i kuću i kako bi kupcu predočila stvarno stanje angažovala sam Geometra koji je utvrdio situaciju koliko i gde je ušao u naš plac.
Moje pitanje, može li se komšija tužiti za to što je pre 38 godina ušao u naš plac celom dužinom bukvalno kapiju stavio i mogu li nekako i za taj objekat koji je sagrađen 2014 (taj objekat pomoćni 2014 izgrađen ne može da legalizuje) godine i koji dosta ušao po Geomeraskim skicama da ga tužim? Da li postoji mogućnost da dobijem taj spor sa komšijom ili je zastarelo? Takođe da li je komšija nakon 38 godina pošto je ušao dužinom placa ostvario pravo da to pripadne njemu jer ga mi nismo tužili nešto kao stanarsko pravo.
Molim Vas da mi kažete koliki bi bili troškovi takvog spora i neko okvirno vreme trajanja spora i naravno da li bi dobila taj spor?
Da li sam Vam dužna za ovu pravnu informaciju?
Najlepše Vam hvala za odgovor.
S poštovanjem,
Julijana Martinjak
Novi Sad
Poštovana Julijana,
lice koje može izgraditi zgradu ili drugu građevinu (građevinski objekat) na zemljištu na koje drugi ima pravo svojine (graditelj), stiče pravo svojine i na zemljište na kome je izgrađen građevinski objekat, kao i na zemljište koje je neophodno za redovnu upotrebu tog građevinskog objekta, ako nije znalo niti moglo znati da gradi na tuđem zemljištu, a vlasnik zemljišta je znao za izgradnju i nije se odmah usprotivio. U tom slučaju, vlasnik zemljišta ima pravo da za vreme od tri godine od dana saznanja za završenu izgradnju, ali najkasnije u vreme od deset godina od završene izgradnje, traži da mu graditelj naknadi vrednost zemljišta u visini njegove prometne cene u vreme donošenja sudske odluke. Ako je graditelj znao da gradi na tuđem zemljištu ili ako to nije znao a vlasnik se tome odmah usprotivio, vlasnik zemljišta može tražiti da mu pripadne pravo svojine na građevinski objekat ili da graditelj poruši građevinski objekat i vrati mu zemljište u prvobitno stanje ili da mu graditelj isplati prometnu cenu zemljišta. U ovom slučaju, vlasnik zemljišta ima pravo i na naknadu štete.
Ako vlasnik zemljišta zahteva da mu pripadne pravo svojine na građevinski objekat, dužan je naknaditi graditelju vrednost objekta u visini prosečne građevinske cene objekta u mestu u kome se nalazi u vreme donošenja sudske odluke.
Obzirom na iznete varijacije, bez uvida u dokumentaciju, nije moguće dati precizan i jasan odgovor. Posavetujte se sa advokatom zbog kompleksnosti predmeta.
Sin živi u stanu koji se vodi na moje ime. Radi proširenja njegove porodice planiram da prodam stan i da mu dam novac za kupovinu većeg. Da li je bolje pre prodaje da prenesem stan na njega ili da prodam stan i poklonim mu novčana sredstva?
Hvala
Poštovana Snežana,
ukoliko bi vaš sin kupio prvu svoju nekretninu, onda je bolje da mu date novac radi kupovine, a kako bi ostvario poreske benefite/oslobođenja kao kupac prve nekretnine. U slučaju da sin već poseduje neku nekretninu na svom imenu, možete mu i pokloniti vaš stan, ali se uvek postavlja pitanje vaše namere i želje, šta želite da učinite sa svojom imovinom.
Moje pitanje je da li osoba koja radi u inostranstvu može podići kredit a pritom je SR državljanin?
Poštovana Ana,
samo i isključivo od politike banke, zavisi da li osoba koja radi u inostranstvu, a ima državljanstvo Republike Srbije, može podići kredit. Uslove, rokove, kreditnu sposobnost, obezbeđenje banke i drugo, morate proveriti u nekoj od poslovnih banaka. Svakako će jedan od uslova biti da je ta osoba zaposlena i da ima redovna mesečna primanja, a kako bi se mogli uredno isplaćivati mesečni anuiteti prema banci.
Poštovani, geometar je bio radi legalizacije kuće i pri tom je merio među između mene i komšinice, pri tom je ušao oko 4m u moju parcelu. Šta da se radi? hvala
Poštovani, bez uvida u skice i međnu liniju, nije moguće dati precizan odgovor. Ukoliko je neko ušao 4m u vaš deo poseda, onda postoji mogućnost otkupa tog dela parcele kako bi se mogla sprovesti legalizacija u celosti. U protivnom, nećete dozvoliti legalizaciju jer se odnosna nekretnina nalazi na vašem delu parcele.
Šta znači reč Ugovor o sufinansiranju pri kupovini oglašenog stana. Hvala na odgovoru.
Poštovana Katarina,
pre izgradnje novog objekta potrebno je svakako uzeti urbanističke uslove iz kojih se može dobiti podatak kakav objekat može da se gradi, da li je to porodična kuća ili može da se izgradi stambena zgrada. Ukoliko postoji mogućnost izgradnje većeg objekta, vlasnik obično zbog nedostatka finansijskih sredstava angažuje lice koje ima sredstva za investiranje takve gradnje. U praksi postoje različiti načini ugovaranja zajedničke izgradnje, a često, zbog neznanja i jedne i druge strane, ugovori su vrlo loše urađeni i ne daju dovoljno obezbeđenja ni jednoj ni drugoj strani. Radi se o ugovoru o sufinansiranju, na osnovu kojeg jedna ugovorna strana daje finansijska sredstva za izgradnju, a druga daje zemljište na kome ima pravo svojine ili pravo korišćenja. Treba razlikovati ugovor koji zaključuje vlasnik ili korisnik zemljišta čija kuća se ruši radi izgradnje novog objekta i lice koje daje finansijska sredstva, pribavlja investiciono-tehničku dokumentaciju, izvodi radove ili organizuje izvođenje radova od strane drugih lica. Vlasnik ili korisnik zemljišta u zamenu stiče svojinu na odgovarajućem idealnom delu na novom objektu, što se formuliše kroz određeni stan ili više stanova sa određenim brojem kvadrata, ili zauzvrat dobija u vlasništvo stan koji se nalazi na drugom mestu. Drugi ugovor se zaključuje za preostale stanove, koji se mogu prodavati po obavljenoj gradnji, ali najčešće i u različitim fazama izgradnje, od čega zavisi i visina cene stana.
Poštovani,
Kupili smo stan od 53kv vanbračni partner i ja, oboje se vodimo u katastru kao vlasnici 50% stana. Stiglo nam je rešenje za plaćanje poreza na prenos apsolutnih prava i kako smo oboje vlasnici, oslobođeni smo placanja poreza samo na 40kv, svako od nas po 20kv.
Obzirom da smo oboje prijavljeni na adresi, da li je moguće uložiti žalbu na rešenje, jer bi oslobađanje od plaćanja poreza trebalo da bude 40kv i dodatnih 15kv za svakog člana domaćinstva, ili zbog toga sto smo oboje vlasnici nemamo pravo na tih dodatnih 15kv za drugog člana?
Hvala unapred.
Poštovana Milena,
nadležna poreska uprava je ispravno razrezala porez. Naime, da biste postigli oslobađanje na 40m2 + 15m2, jedno od vas dvoje je trebalo da bude vlasnik ili upisan kao kupac na ugovoru a drugi da je na obrascu IKPS-PPAP radi oslobađanja od poreza. Porez na prenos apsolutnih prava ne plaća se na prenos prava svojine na stanu ili porodičnoj stambenoj zgradi, odnosno svojinskom udelu na stanu ili porodičnoj stambenoj zgradi fizičkom licu koje kupuje prvi stan, za površinu koja za kupca prvog stana iznosi do 40m2. Dakle, maksimalno se kupac može osloboditi do 40m2, a obzirom da ste oboje kupci, ispravno je razrezan porez: 20m2 + 20m2.
Poštovani, da li može da se stavi hipoteka na deo kuće, odnosno na četvrtinu kuće koja se nasledi? Kupili bi smo drugu kuću ali bi zbog učešća stavili taj deo pod hipoteku. Da li je to moguće?
Poštovana Anice,
hipoteka se može staviti i na polovinu i na četvrtinu kuće, samo je pitanje da li je to poveriocu isplativo i da li je sa tim saglasan. Pravne, odnosno zakonske smetnje nemate, ali je u praksi to retka situacija jer je posle teže prodati nekretninu (u slučaju da se aktivira hipoteka). Banke skoro nikada ne ulaze u takve hipoteke, osim ako je na celoj napokretnosti upisana hipoteka, bez obzira ko su su/vlasnici iste.
Ako postoji zabeležba ploduživanje, osoba preminula pre 4 godine, podnet zahtev za brisanje, u katastru nije još sprovedeno… Da li banka može da uspostavi hipoteku?
Poštovana Dragana,
ukoliko ste i banci dokazali da je određeno lice preminulo i da je podnet zahtev za brisanje plodouživanja, ne vidim razlog da banka ne krene u proceduru uspostavljanja hipoteke (verovatno radi dobijanja stambenog kredita). Međutim, u praksi, sve poslovne banke su pooštrile svoju politiku poslovanja te traže, da se do momenta isplate kredita, ipak pribavi rešenje da je plodouživanje u celosti izbrisano. Dakle, moguće je ali o tim detaljima morate sa bankom pregovarati.
Poštovanje: imam nekoliko pitanja. Kupio bih plac u Kragujevcu na kome bi izgradio kuću. Šta bi mi sve trebalo od dokumentacije za izgradnju kuće, pod uslovom da je plac gradsko građevinsko zemljište a šta ako se zemljište vodi kao poljoprivredno?
Hvala!
Poštovani,
gradnja na nekoj parceli je moguća samo ako je ta parcela pokrivena detaljnim regulacionim planom, jer detalji plan sadrži namenu i zonu parcele, pozicije saobraćajne infrastrukture, regulacione i građevinske linije, parametre za građenje i druge podatke. Na osnovu ovih podataka se dalje utvrđuje da li je potrebna izrada urbanističkih projekata preparcelacije i parcelacije da bi se formirala građevinska parcela.
Bitno je da se napomene da gradnja nije moguća na parceli koja nije definisana kompletiranim detaljnim regulacionim planom. Dakle nelegalno je graditi nove objekate i vršiti rekonstrukciju postojećih sve do usvajanja plana. Nakon toga, pribavlja se građevinska dozvola, koja se izdaje investitoru, te se radi i projekat koji se prilaže uz građevinsku dozvolu i izvod iz projekta za građevinsku dozvolu izrađene u skladu sa propisom kojim se bliže uređuje sadržina tehničke dokumentacije, koji ima odgovarajuće pravo na zemljištu ili objektu i koji je dostavio dokaze o uplati odgovarajućih taksi i naknada i druge dokaze propisane propisom kojim se bliže uređuje postupak sprovođenja objedinjene procedure. Kao odgovarajuće pravo na zemljištu smatra se pravo svojine, pravo zakupa na građevinskom zemljištu u javnoj svojini. Ukoliko posedujete poljoprivredno zemljište, potrebno je pre svega uraditi prenamenu, ukoliko je to moguće za konkretnu parcelu. Vodite računa jer u pojedinim slučajevima prenamena može da košta i do 50% tržišne vrednosti parcele.