Novi Beograd pre Novog Beograda
Najveća spavaonica, ‘’grad u gradu’’, najveće gradilište u SFRJ, ponos komunizma, najmnogoljudnija opština, ’’grad svetla, sunca i budućnosti’’ – ovako je nazivan Novi Beograd prethodnih 7 decenija. U starijim jugoslovenskim filmovima često možete videti ovaj deo grada pre nego što je postao ono što je danas- poslovni centar. Široke poljane, mnogo manje zgrada, tek po koji automobil, par bulevara i srećni ljudi.
Upravo se takvim Novim Beogradom bavi fejsbuk stranica Stare slike Novog Beograda. Ovde možete da nađete šta je na ovom ogromnom prostoru bilo pre Novog Beograda. Ivan Morić, administrator stranice Stare slike Novog Beograda, je veoma ponosan na ovaj svojevrsan virtuelni muzej ovog dela grada.
Kako je izgledao Novi Beograd pre početka izgradnje 1947. godine i kako se zvao tada ovaj deo grada?
Prostor današnjeg Novog Beograda je nekada pripadao Zemunu i obližnjem selu Bežaniji, odnosno administrativno je pripadao Zemunskom srezu. Zemun i Bežanija su iako u sastavu ovog sreza, 1934. godine uključeni u sastav Uprave grada Beograda.
Deo današnjeg Novog Beograda, bliže Zemunu je nekada bila periferija Zemuna, odnosno njena industrijska zona. Tu se, na primer, nalazila fabrika aviona Ikarus (današnji Ikarbus, koji pravi autobuse). I danas se među novobeogradskim soliterima nalazi stara Upravna zgrada te fabrike. Deo današnjeg Novog Beograda (blokovi 44, 45, 70 i 61-64), koje popularno zovemo “blokovi” i koji su poznati po kineskom tržnom centru i tržnom centu Delta city, je nekada bio deo sela Bežanija.
Kada je 1927. izgrađen aerodrom u Bežaniji, u blizini aerodroma, na pola puta između Bežanije i Zemuna, počinje da niče naselje ljudi koji su uglavnom radili na aerodromu. To naselje je tada dobilo naziv Novo naselje. Pored ovoga još jedan deo današnjeg Novog Beograda je bio naseljen, a to je deo koji se danas nalazi između Starog Savskog mosta i Gazele. Gradnja tog dela je započela 1932. godine i to je bila klasična današnja “divlja gradnja”.
Prvi planovi za izgradnju na prostoru današnjeg Novog Beograda nastali su sa stvaranjem nove države 1919. godine, kada konačno Zemun i Beograd postaju deo jedne države. Mnogi međuratni planovi za gradnju na ovom području ostali su samo na nivou planova jer je samo isušivanje ovog močvarnog zemljišta bila veoma skupa investicija pa niko nije bio zainteresovan za gradnju. Jedino što je u tom periodu izgrađeno jeste – aerodrom u Bežaniji, koji je građen od 1924. do 1927. godine i Sajmište, koje je građeno tokom 1937. i 1938. godine. Takođe 1934. je izgrađen most (na mestu današnjeg Brankovog) koji je povezao Zemun i Beograd.
Današnja naselja Bežanijska Kosa i Ledine, koja su danas takođe deo Opštine Novi Beograd, su tada uglavnom bila nenaseljena i tu su bile njive i vinogradi seljaka iz Bežanije.
Da bi imali bolju sliku kako je izgedao Novi Beograd pre zvanične gradnje, one iz 1947/48. godine pogledajte mapu
-
- Crveno – deo koji je bio u sastavu Zemuna, odnosno njegova periferija
-
- Plavo – nekadašnje selo Bežanija
-
- Zeleno – stari aerodrom i tzv Novo naselje
-
- Crno – Sajmište i “divlje” naselje koje je nastalo u blizini
- Izšrafirano je prazan proctor – pesak, močvara, močvarno zemljište podložno plavljenu i dr.
Mapa nije tačna 100%, već je nastala okvirno.
Jedino što je prolazilo kroz taj “prazan” prostor bio je put koji je vodio ka Zemunu i pruga, koju su izgradili Austrijanci 1884. godine.
Kada se prvi put pominje naziv ’’Novi Beograd’’?
Pre nego što počenemo priču o nazivu Novog Beograda, morate razlikovati dva pojma – novi Beograd i Novi Beograd. Prvi pojam označava širenje Beograda, pa otuda malim slovom, dok je drugi zvanični naziv za jedan novi deo grada.
Kao što rekoh planovi Novog Beograda su postojali od samog ujedinjenja države, a prvi put zvanično 1923. godine kada je napravljen prvi urbanistički plan Beograda. Godine 1924. arhitekta Đorđe Kovaljevski iznosi svoj plan širenja Beograda na levu obalu Save i plan izgradnje na ovom području, ali on, kao i kasniji planovi, bivaju nerealizovani. Iste godine Petar Kokotović u selu Bežanija otvara kafanu kojoj daje naziv “Novi Beograd”, pa je to prvi zvanični pomen ovog imena. Godine 1930. u Zemunu počinje da izlaze nedeljnje novine koje dobijaju naziv “Novi Beograd”, a 1932. godine nastaje Udruženje za ulepšavanje leve obale Save koje takođe dobija naziv “Novi Beograd” (oni i započinju izgradnju onog “divljeg” naselja o kome sam gore govorio).
Znači prvi pomen Novog Beograda bio je kroz – jednu kafanu, jedne novine i jedno Udruženje.
Prvi planovi za izgradnju na ovom područiju nisu uzimali taj naziv Novi Beograd, jer su oni govorili o širenju grada. Posle rata, kada dolazi do izgradnje, uzima se kao zvanični naziv Novi Beograd jer je tada sve trebalo biti “Novo” u odnosu na “staro” predratno. Pa s toga i Novi Beograd kao kontra starom Beogradu.
Koliko je stanovnika ‘Novi Beograd’ imao pre izgradnje?
Tačan podatak za ovo ne bih mogao dati. Naime, ukupan broj stanovnika na ovom području nije bio veći od 3.000 ljudi, koji su uglavnom najvećim delom živeli u selu Bežaniji (prema podatku iz knjige o Bežaniji 1929. godine ovde je živelo blizu 2.000 ljudi), kao i deo koji je stanovao na periferiji Zemuna. Novo naselje i naselje oko Sajmišta nisu bila velika i možda su zajedno imala svega par stotina stanovnika. Tako da ukupan broj ljudi koji je živeo na teritoriji današnjeg Novog Beograda nije bio veći od 3 do maksimum 3,5 hiljade ljudi.
Kada pogledate ove fotografije, deluje neverovatno da je za samo pola veka, ovo ogromno močvarno prostranstvo postalo poslovni centar Beograda i opština sa najviše stanovnika u Srbiji.
Lep članak, ilustracija zatečenog stanja kada je 11/04/1948 počela PLANSKA izgradnja Prve ambijentalne celine. 11070/Novi Beograd/PAVILJONI, odnosno Novog Beograda
Zemunska pruga nije iz 1884. već je starija od beogradske i završena je pre 1883. godine, kada je puštena u rad.
Tu je bila fabrika tutkala. Tu smo uzimali crve i odlazili na pecanje.
Novi Bograde!Daleko sam od tebe ali se dobro secam 1962 kada sam se doselio u C-12 sa moje Zvezdare.Bili su to prelepi dani,igranje po barama i sveze nasipanom pesku,takodje se secam i kada je prva Karavela sletela na erodrom koji je vec poceo da se demolira.Sta smo sve radili sa mojim drustvom,Ika Stanko Pera i mnogi drugi mogao bih da napisem bar dve knjige.Samo jedno”VOLIM TE NOVI BEOGRADE”::Ljuba Lotus California.
“Pored ovoga još jedan deo današnjeg Novog Beograda je bio naseljen, a to je deo koji se danas nalazi između Starog Savskog mosta i Gazele. Gradnja tog dela je započela 1932. godine i to je bila klasična današnja “divlja gradnja”….”Neka ovo bude dopuna nikako kritika napisanog do sada.Namerno sam uvrstio originalnu rečenicu autora teksta,kako bih potvrdio okvirne godine nastanka tog takozvanog “divljeg naselja”.Od 1933 do 1939 godine moj deda Jovan D.Maksimović inače po zanimanju brodovlasnik,gradio je svoje porodične kuće na parceli koju je legalno kupio i platio vlasniku,a sve prema tadašnjim zakonskim zahtevima prilikom obavljanja kupoprodaje zemljišta.Sve je to upisano u katastarske knjige KO Zemun.Moram da dodam,prema sadašnjim merilima na tom delu(sada je to blok 18)ima oko 85 legalnih kuća.Za ostale kuće ne znam kako utvrditi legalnost.U blizini dedine kuće bila je nekakva italijanska fabrika,i nekoliko sagrađenih kuća,kao što je naprimer “Vila Nikica”,ogromna kuća porodice Dimitrijević,kuća prevoznika Blaže Dedijera i veći broj ljudi koji su ostvarivali značajne visoke prihode u Kraljevini Jugoslaviji.Nažalost,neko je to naselje,iz ko zna kojih pobuda,nazvao pogrešnim imenom.Može se reći da prema prvobitnom parcelisanju zemljišta za izgradnju imate paralelne redove ulica,između kojih se nalaze placevi sa izlazom na dve ulice.To je baš odlika urbanog i uređenog naselja.Rat od 1941 do 1945 godine,a naročito posleratna zbivanja su uništila uniformisanost tog dela koji je mogao da bude ponos gradnje Novog Beograda.Jer,kuće su gradili bogatiji beogradski poslovni ljudi.Moj deda je,naprimer,imao interfon na kapiji i otvaranje i zatvaranje ulazne kapije na električni pogon.Osim dva telefonska broja,komforne kuće sa kupatilom,WC i tekućom vodom i većeg broja plovila modernizovao je svoju flotu uz bankarske kredite(uredno ih je otplaćivao)pravio je udruženje sa prevoznicima različitog vida prevoza,za razvoz i i stovar robe dopremljene vodenim putem u Beograd….Njemu nikako nije odgovaralo da stanuje u “divljem naselju”.Dakle,naselje je zapostavljeno od strane posleratne vlasti i još je naselju dodat ružan naziv “divlje naselje”.Tek sam pročitao napis:”Novi Beograd pre Novog Beograda”,ali sve je aktuelno kada se istražuju relevantni izvori i informacije.
Ovo dobrim delom nije tačno. U najmanju ruku nije potpuno.
Preskače se istina o tome da je gro nasipanja ”NBG-a” izvršen pre Drugog Sv. rata. O tome svedoče brojne fotografije, dokumenta, i ogromne cifre koje je Kraljevina Jugoslavija uložila u taj projekat. Izvodjač nasipanja je angažovan u Holandiji, i njegovi specijalni brodovi su obavljali taj posao više godina puno savremenije nego što se to obavljalo u posleratnim o-ruk akcijama. Brodovi su ogromnim pumpama izvlacili kvalitetan pesak sa dna Save i tu mšavinu vode i peska upumpavali cevovodima do odredišta… Taj nasip je bio izuzetno stabilan jer su zahvaljujući vodi slojevi nasipanja odmah kvalitetno penetrirani…
Ovde se isto tako ne objašnjava veličina i značaj Sajmišta koji je izgrađen na novoformiranom platou. To sajmište je u datom momentu bilo jedno od najmodernijih u svetu. U njemu su najveće industrijske sile Evrope tog vremena imale svoje stalne paviljone. Naučni i inovativni trendovi su posebno praćeni… Čitav kompleks je bio nešto što bi sada bilo u ravni sa najmodernijim tehnološkim parkovima.
Ima još dosta toga što bi tražili puno vremena i prostora… Na žalost, komunistička istoriografija koja je želela da omalovaži svu veličinu prve Jugoslavije gurnula je u zaborav ogroman deo naše svetle istorije koje danas nismo ni svesni.
Tačno…kafana “Novi Beograd”, vlasnika Pere Kokotovića, nalazila se u ul. Tošin bunar br.244. U toj kući sam se rodio i živio do 1965.g…. kasnije srušena kada je gradjen nadvožnjak,,,, Divna sećanja na detinjstvo i drage komšije Kokotović, Djuričić, Cerovac i Bajski…. Zoran Lazić /1953./
Ko je autor ovog teksta, i sa koje planine je sisao? Ko mu daje za pravo da govori o ^divljem naselju^ u kome su ziveli ljudi koji su posteno platili svoje placeve i tu zidali legalne kuce!
Poštovana Gordana, verujemo da je gospodin Morić mislio na to da taj deo Novog Beograda nije bio deo velikog plana za izgradnju ovog dela grada. Mi smo preneli u celosti intervju. Nije nam bila namera da uvredimo ikog, a verujemo ni gospodinu Moriću.