Kako će rast kamate uticati na stambene kredite u evrima?

Podizanje referentne kamatne stope, koju je posle više od 11 godina najavila Evropska centralna banka i rast euribora, kamate po kojoj banke jedna drugoj pozajmljuju novac, koji je u plusu posle gotovo sedam godina, moglo bi u narednom periodu da utiče na rate stambenih kredita koji su podignuti u evrima. Euribor je sastavni deo kamatne stope po kojoj više od 154.000 korisnika stambenih kredita u Srbiji otplaćuje svoj dug, pa je neizbežno pitanje kako će se ova promena na evropskom finansijskom tržištu odraziti i na njihove novčanike. Ekonomisti ukazuju da je vreme „jeftinog novca“ iza nas i da na to moramo da se naviknemo, jer će se povećati trošak zaduživanja i otplate duga.

Poskupljenje se neće odnositi na one korisnike koji su uzeli pozajmice sa fiksnom kamatom, dok oni koji su se zadužili po varijabilnoj, odnosno promenljivoj kamatnoj stopi, mogu da očekuju veće rate narednih meseci.

Ekonomisti tvrde da neće svi jednako trpeti posledice promena koje su uslovljene ekonomskom krizom i rastom inflacije. Stručnjaci napominju da to zavisi od količine novca koju su pozajmili, od kamate po kojoj su se zadužili, kao i od perioda otplate, odnosno od toga koliko je vremena prošlo od kada im je kredit odobren. Ovi parametri se razlikuju i drugačiji su za svaki kredit pojedinačno, pa se ne može dati apsolutno precizna računica potencijalnih troškova podizanja kamatne stope, ali bi jednu grupu građana one najviše mogle pogoditi.

Najveća promena za one koji su se tek zadužili

Profesor Mališa Đukić sa Beogradske bankarske akademije kaže da će pre svih rast euribora i referentne kamate na svojim novčanicima osetiti oni građani koji su se tek zadužili prethodnih meseci.

  • Nije isto ako je kredit uzet pre deset i više godina i u najvećoj meri otplaćen i ako je uzet prošle godine. Oni koji su se nedavno zadužili, u poslednjih nekoliko godina i koji su praktično na početku otplate kredita kod njih je učešće kamate u rati veće, u odnosu na one koji su pri kraju otplate“, objašnjava profesor Đukić.

U Narodnoj banci Srbije kažu da, kada je reč o kreditima koji su u otplati, period u kome će se rast euribora preneti na rate kredita zavisi od toga kada je sklopljen ugovor i za koju je kamatnu stupu sa evropskog tržišta novca vezan kredit (za tromesečni ili šestomesečni euribor), jer se, u skladu s tim, i obavlja tromesečno ili šestomesečno prilagođavanje kamatnih stopa na domaćem tržištu.

  • Kada je reč o kamatnim stopama na nove evroindeksirane kredite, one bi takođe narednih meseci mogle da zabeleže blagi rast, ali taj rast ne mora u punoj meri da prati rast euribora, jer banke u uslovima povećane konkurencije na domaćem tržištu mogu da deo rasta euribora kompenzuju smanjenjem marži, što su u praksi često i činile – kažu u NBS.

NBS: Nema prostora za strah da će rate značajnije skočiti

Napominju da, ako se ima u vidu projekcija inflacije Evropske centralne banke, prema kojoj bi inflacija u zoni evra trebalo da se približi ciljanom nivou od 2 odsto u periodu od naredne dve godine, kao i da su rizici u pogledu rasta bruto domaćeg proizvoda zone evra izraženiji naniže, u ovom trenutku nema prostora za strah da će rate na kredite indeksirane u evrima znatnije skočiti.

„Evropska centralna banka će nastojati i dalje da obezbedi relativno povoljne uslove finansiranja, koji su neophodni za podršku održivom privrednom rastu, i, imajući to u vidu, ne treba očekivati nagli ili brzi rast kamatnih stopa, niti znatniji rast rata na evroindeksirane kredite“, ističu u NBS.

U Udruženju bankarskih klijenata „Efektiva“ napravili su kalkulaciju na osnovu dva primera. Kao parametar su uzeli da je marža banke 3,5 odsto, a inicijalna kamatna stopa pri odobravanju kredita 2,95 odsto. 

„Uz najnoviju računicu za kredit od 50.000 evra na 20 godina, rata je početkom godine bila 276 evra, a sada je 290, što je povećanje od 14 evra. Na primeru kredita od 80.000 evra na 25 godina, rata je početkom godine bila 377 evra, a sada je 400, što je povećanje od 23 evra“, izračunali su u „Efektivi“.

Iz ovog Udruženja napravili su i proračun za veći skok euribora. Oni navode da, bi ako euribor uskoro bude jedan odsto, rata za kredit od 50.000 evra mogla da se poveća na 316 evra, što je povećanje od 40 evra, a ako se poveća do dva procenta, rata bi bila 344 evra, što je povećanje od 68 evra, u odnosu na početak godine. U drugom slučaju, za kredit od 80.000 evra, ako euribor bude jedan odsto, rata će biti 445 evra, što je povećanje od 68 evra, a ako se poveća na dva odsto, rata bi bila 491 evra, što je povećanje od 114 evra, u odnosu na početak godine“, naveli su iz „Efektive“.

Promenljive kamatne stope po kojoj se u Srbiji obračunavaju krediti čija je otplata vezana za evro, sastoje se od dva dela, od kojih je jedan šestomesečni (6M) euribor i njegova vrednost je promenljiva, a drugi je fiksni deo – takozvana marža banke u procentualnom iznosu. Početkom godine, vrednost 6M Euribora iznosila je -0,55, pre dva meseca je bio – 0,36, a sada je njegova vrednost u plusu i iznosi 0,108. 

Za nove kredite rata veća od 7 do 9 evra

Generalni sekretar Udruženja banaka Srbije Vladimir Vasić kaže da će euribor uticati na kredite dužnika zavisi od toga koji je usaglašen u ugovoru – tromesečni ili šestomesečni. Ako korisnik ima usklađivanje sa šestomesečnim euriborom, to znači da će korekcija kamatne stope biti urađena u julu i neće se menjati do januara naredne godine.

  • Na primeru kredita od oko 30.000 evra prosečnog stambenog kredita, uzetog u januaru, trenutna rata je 170 ili 175 evra, a u julu će se rata povećati između sedam i devet evra, ako je kamatna stopa vezana za šestomesečni euribor – naveo je Vasić.

U agencijama za nekretnine kažu da se može očekivati pad tražnje zbog povećanja kamata, ali ne očekuju ozbiljnije potrese na tržištu nekretnina, ni kada su u pitanju cene, ni potražnja.

  • Na sajtu 4zida.rs beležimo stabilnost posete, a isto tako i broj oglasa ne oscilira u većoj meri. To nam govori o tome da su građani i dalje zainteresovani za nekretnine. Promena kamatnih stopa će za početak uticati najviše na to da se građani dodatno raspitaju o tome koja opcija kreditiranja je najbolja za njih i pod kojim uslovima – navodi Jasmina Gavrilov Dražić, sa sajta 4zida.rs

Podaci Republičkog geodetskog zavoda pokazuju da je udeo kreditnih kupaca u kupovini nekretnina oko 30 odsto. Oni koji su planirali u narednom periodu da uzmu pozajmicu kako bi rešili svoje stambeno pitanje, imaće veće troškove u startu. Ponude sa varijabilnom kamatom će zbog rasta euribora biti skuplje, dok se očekuje da će banke dodatno povećati lestvicu za kredite sa fiksnom kamatom.

Podeli ovaj tekst: